Ustavni zakon tek je skup dobrih želja i europskih standarda u području zaštite nacionalnih manjina, koji je u svom najvećem dijelu ostao mrtvo slovo na papiru, bez provedbenih akata, političke volje i uz konstantnu opstrukciju s državne i lokalne razine, stoji u priopćenju SDF-a.
SDF smatra da su izostanak političke volje i klime za provođenje prava iz Ustavnog zakona rezultirali time da niti 10 godina nakon njegovog donošenja osnovna prava nisu provedena u praksi, pa se vrlo teško i uz brojne opstrukcije, ne provode prava na razmjernu zastupljenost nacionalnih manjina u javnim servisima, prava na dvojezičnost i služenje manjinskim jezikom u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi, prava na odgoj i obrazovanje na manjinskom jeziku.
Dodaje se da vijeća nacionalnih manjina nisu uspjela konzumirati svoju ulogu koju im je namijenio Ustavni zakon, već su "invalidna i podkapacitirana manjinska tijela bez ikakve uloge i stvarne funkcije u lokalnim zajednicama".
SDF ocjenjuje da je Savjet za nacionalne manjine ispolitizirana institucija kroz koju manjinske elite ostvaruju vlastite, a ne interese manjinske zajednice koju predstavljaju, dok se raspodjela državnih sredstva odvija kroz demokratski neprihvatljivu praksu sukoba interesa, "jačajući manjinski klijentelizam, osnažujući manjinske elite i promovirajući etno biznis kao najprisutniji, najproduktivniji i najpoželjniji model u politici zaštite prava nacionalnih manjina kod nas".
Cilj izmjena i dopuna tog ustavnog zakona bio je zacementiravanje pozicije manjinskih predstavnika i njihovih političkih elita koji su željeli ojačati svoja "stečena prava", partikularne interese i monopol nad predstavljanjem, ističe se.
SDF drži da je deset godina od donošenja Ustavni zakon neobavezujući skup manjinskih prava koji se "zloupotrebljava od državnih institucija i manjinskih političkih predstavnika, jer je prvima poslužio kao alibi pred međunarodnom zajednicom, a drugima za monopoliziranje i jačanje svog političkog utjecaja koji se očituje kroz kupovanje legitimiteta, sukob interesa, manjinski monopol, politički klijentelizam i ustoličenje manjinske političke elite".
S druge strane, nacionalne manjine u Hrvatskoj kojima je namijenjen nije donio efikasnu zaštitu i promociju prava, što mu je trebao biti osnovni cilj i intencija, napominje se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Upravnog odbora SDF-a Veljko Džakula.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine danas organizira svečani skup u povodu 10. obljetnice donošenja tog ustavnog zakona kojeg je Sabor izglasao u prosincu 2002. Donesen je kao uvjet Europske komisije u procesu pristupanja Hrvatske EU i kao takav je trebao poslužiti za unapređenje prava nacionalnih manjina u RH.