Nakon duge i iscrpljujuće borbe s bolešću, Boris Šprem umro je 30. rujna u 57. godini života, u bolnici u američkom Houstonu gdje se liječio. Šprem je pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj uz najviše državne počasti, a Vlada je taj dan proglasila Danom žalosti.
Za osobit i izniman doprinos izgradnji Republike Hrvatske te za doprinos njezinu međunarodnom ugledu i položaju, predsjednik države Ivo Josipović posmrtno je Šprema odlikovao Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom.
Na čelu parlamenta zamijenio ga je Josip Leko, također SDP-ovac, kojega je Sabor 10. listopada jednoglasno izabrao za svoga predsjednika, i koji je izrazio uvjerenje da će će se buduće generacije ovoga saziva sjećati kao onoga koji je obavio dobar posao za Hrvatsku i njezine građane.
A sedmi je saziv redovno u 2012. počeo zasjedati 18. siječnja, da bi već idući dan sa 127 glasova 'za' i jednim 'protiv' donio Deklaraciju o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, kojom je potvrđeno da je ulazak u EU 1. srpnja 2013. godine strateški nacionalni interese.
Deklaracijom se hrvatske građanke i građane pozvalo da izađu na referendum o pristupanju Hrvatske u EU i izraze svoju demokratsku volju. Referendum je održan 22. siječnja, i na njemu se dvije trećine izašlih građana izjasnilo za ulazak u Uniju.
Vladajuća Kukuriku koalicija već je na prvoj ovogodišnjoj saborskoj sjednici ispunila jedno od svojih predizbornih obećanja – većinom glasova izmijenjen je Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, kojim su zastupnicima, sucima Ustavnog suda i glavnom državnom revizoru ukinute tzv. povlaštene mirovine.
Tada je izmijenjen i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kojim si je Vlada osigurala da u tvrtkama u kojima država ili lokalne jedinice imaju vlasništvo može bez javnog natječaja predlagati članove upravnih tijela i nadzornih odbora. Taj je zakon oporba ocijenila povratkom na odabir politički podobnih u javna i državna poduzeća.
Veljaču je obilježilo donošenje paketa poreznih zakona kojim se od 1. ožujka povećala opća stopa PDV-a s 23 na 25 posto, čime se Hrvatska svrstava u europske zemlje s jednom od najviših stopa PDV-a (višu ima samo Mađarska s 27 posto). Uvedena je niža stopa od 10 posto za jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuke vode (osim one u bocama ili drugoj ambalaži) te za bijeli šećer. Tim je zakonskim rješenjem propisano i da se od početka iduće godine snižena stopa PDV-a od 10 posto primjenjuje i na ugostiteljstvo, odnosno hranu u ugostiteljskim objektima, bezalkoholna pića, vina i pivo u tim objektima.
Dopunama Stečajnog zakona radnici su uvršteni u prvi viši isplatni red, tako što im se jamči isplata tri minimalne plaće u državi, a Vlada se tada pohvalila i da je državnim proračunom za 2012., koji je donesen 24. veljače, smanjila proračunski deficit za više od 5 milijardi kuna. Vlada je predvidjela i proračunski rast u ovoj godini od 0,8 posto, što se već u drugoj polovici godine pokazalo nedostižnim.
Sabor je 9. ožujka jednoglasno ratificirao Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji po kojem će Hrvatska, nakon što proces ratifikacije prođe i u svim drugim članicama Unije, postati članicom 1. srpnja 2013. godine.
Sredinom tog mjeseca 12 je saborskih zastupnika imenovano promatračima u Europskom parlamentu. Nakon ulaska Hrvatske EU 1. srpnja 2013. trebat će organizirati izbore za 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Druga polovica ožujka ostat će upamćena po razmiricama između predsjednika Sabora Šprema i suca zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića, koji je, vodeći suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu, svjedoku i bivšem predsjedniku Sabora Luki Bebiću poručio: "Gledajte, niste u Saboru, ja Vas upozoravam da se pristojno ponašate". Tu je sučevu poruku Šprem označio kao omalovažavanje Sabora i zatražio Turudićevu ispriku, što sudac nije napravio.
Saborsko Predsjedništvo u travnju je, uz protivljenje oporbe, odlučilo da Sabor više neće biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu.
U travnju je došlo i do prvih promjena u Milanovićevoj vladi – SDP-ovac Zlatko Komadina podnio je ostavku na dužnost ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, pravdajući tu odluku narušenim zdravstvenim stanjem, iako su se u medijima kao glavni razlog ostavke navodili narušeni odnosi s premijerom Milanovićem. Komadinu je na ministarsku dužnost 18. travnja naslijedio Siniša Hajdaš Dončić, dotadašnji krapinsko-zagorski župan.
Početkom svibnja vladajuća većina odbila je zahtjev HDZ-a da Sabor ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću iskaže nepovjerenje. HDZ je Jovanovića nazvao nedostojnim obnašanja ministarske dužnosti, jer svojim izjavama, tvrdili su, ne potiče kulturu dijaloga, poštovanja različitosti i uvažavanja, te narušava dignitet Sabora i zastupnika.
U proljeće je došlo i do druge promjene u Vladi – SDP-ovka Mirela Holy podnijela je ostavku na dužnost ministrice zaštite okoliša i prirode, čime je, kako je i sama rekla, snosila političku posljedicu svog nepromišljenog čina da je predsjedniku Uprave HŽ Holdinga poslala e-mail u kojem ga je zamolila da razmotri zadržavanje na poslu supruge njezinog stranačkog kolege. Sabor je 13. lipnja Mihaelu Zmajloviću iskazao povjerenje kao novom ministru zaštite okoliša i prirode.
Nakon sedam godina zabrane, 15. srpnja zagrebački trg sv. Marka otvoren je za javna okupljanja i mirne prosvjede, što je Sabor omogućio izmjenama Zakona o javnom okupljanju.
Tim je zakonom propisano da se javna okupljanja i prosvjedi ograničavaju na prostor 10 metara od Sabora i Vlade te 20 metara od Ustavnog suda, a na takvom okupljanju može sudjelovati najviše do 1500 sudionika koji bi mogli pristupiti Markovu trgu i tamo ostati između 8 i 22 sata.
Sabor je u srpnju izmijenio i Zakon o HRT-u, po kojemu će parlament kvalificiranom, odnosno većinom svih zastupnika, birati sva upravna tijela nacionalnog radija i televizije - glavnog ravnatelja, Ravnateljstvo, Programsko vijeće i Nadzorni odbor.
Sabor je izmijenio i Opći porezni zakon te omogućio objavu popisa poreznih dužnika, Borisa Vujčića imenovao je novim guvernerom Hrvatske narodne banke, te je donio zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje.
Prije ljetne stanke Sabor je izmijenio i Zakon o sportu te donio Zakon o sportskom inspekciji, kojima Vlada namjerava uvesti reda u sportske klubove, a izmjene je doživio i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojim je ukinuta obveza zaključivanja ocjena na polugodištu.
Izmijenjen je i saborski Poslovnik, pa se nakon 20 godina u Saboru više ne čuje ispravak krivog navoda, već je taj institut zamijenila replika, proširena na način da zastupnik može replicirati i predstavniku Vlade te kluba zastupnika, a ovaj mu može na repliku odgovoriti.
Najburniju raspravu, ipak, izazvao je novi Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, kojemu su se žestoko usprotivili oporbeni HDZ i HDSSB, podipirući stav Crkve.
Novi zakon dopušta zamrzavanje zametaka. Omogućuje se oplodnja 12 jajnih stanica, pri čemu se u tijelo žene mogu unijeti dva zametka, a iznimno kod žena koje su starije od 38 godina, a nije im pomogla nijedna metoda, mogu se oploditi sve jajne stanice i u spolne organe unijeti tri zametka. Preostali zameci se zamrzavaju.
Nakon ljetne stanke zastupnici su se ponovno u Saboru okupili 18. rujna, na jesenskom zasjedanju koje ćemo pamtiti po obvezi zastupnika da dolazak u Sabor evidentiraju elektroničkim karticama, no za one koji ne dolaze niti se evidentiraju nisu predviđene nikakve sankcije.
Sabor je u rujnu potvrdio skidanje imuniteta i pokretanje kaznenog postupka protiv HDZ-ovog zastupnika Petra Čobankovića, protiv kojega je USKOK podigao optužnicu u 'aferi Planinska'.
Početkom listopada zastupnici su se posljednji put oprostili od Borisa Šprema, a sredinom studenoga potvrdili i treću ovogodišnju promjenu u Vladi – nakon što ga mađarski sud pravomoćno osudio na godinu i deset mjeseci zatvora zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je poginulo dvoje mađarskih državljana, Radimir Čačić podnio je ostavku na dužnost prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva.
Dužnost prve potpredsjednice Vlade preuzela je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva postao je Ivan Vrdoljak, kojega je, pak, na dužnosti ministra graditeljstva zamijenila Anka Mrak Taritaš.
Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Sabor je donio brojne važne zakone i odluke.
Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom od početka 2013. uvode se fiskalne blagajne, za koje se očekuje da će evidentirati svaki ostvareni promet naplaćen u gotovini, izmjenama Stečajnog zakona regulirano je da stečaj više ne omogućuje nastavak poslovanja, već se u tom dijelu uvodi predstečajna nagodba.
Krajem listopada u javnost je izbila tzv. 'afera izlisti', koja osim smjene šefa Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miščevića nije dovela do većih potresa. Tom se aferom bavio i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalni sigurnost, koji je utvrdio da osim propusta u nadzoru izlista telefonskih razgovora nije bilo nezakonitog postupanja policije. Vladajuća većina odbila je zahtjev HDZ-a da se tom aferom bavi i saborsko istražno povjerenstvo.
Rebalans državnog proračuna donesen je krajem studenoga i njime su proračunski prihodi povećani za 1,4 milijarde kuna, a rashodi za 1,5 milijardi, a početkom prosinca izglasan je i državni proračun za iduću godinu, s planiranim prihodima u iznosu od 113,7 milijardi kuna, a rashodima od 12,5 milijardi – proračunski deficit planiran je u iznosu 10,9 milijardi kuna.
Sabor je odlučio i da se s početkom 2013., sukladno propisima EU, ukidaju nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice, koji će se ubuduće oporezivati stopom od 5 posto.
S prvim danom Nove godine posjedovanje droge za vlastite potrebe više se neće tretirati kao kazneno, nego kao prekršajno djelo, što je propisano izmjenama Kaznenog zakona, po kojima će se neisplata plaća tretirati kaznenim djelom, osim u situaciji ako poslodavac nije u mogućnosti isplatiti plaće jer za to nema novca.
Sabor je izmijenio i pravila vezana uz lokalne izbore, pa će, ne izglasa li se proračun općine, grada ili županije, na prijevremene izbore izaći i predstavničko tijelo te jedinice i njezin neposredno izabrani lokalni čelnik (načelnik, gradonačelnik ili župan). Vladajući su ipak ostavili mogućnost opoziva neposredno izabranih čelnika na referendumu koji bi inicirali građani.
U cilju sređivanja biračkih popisa Sabor je donio novi Zakon o registru birača te izmijenio Zakon o prebivalištu, dok je izmjenama Zakona o pravima branitelja omogućio javnu objavu Registra hrvatskih branitelja.
Popis branitelja svečano je objavljen 19. prosinca, a javno dostupnim su ga učinili ministri – branitelja, obrane i unutarnjih poslova.