Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da su u studenome potrošačke cijene porasle za 4,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kreću se u rasponu od 4,5 do 4,9 posto.
Od početka godine inflacijski pritisci neprestano rastu, da bi u rujnu inflacija dosegnula 5,0 posto, najvišu razinu u gotovo četiri godine. U listopadu je, pak, skliznula na 4,8 posto.
Na rast cijena na malo na godišnjoj razini najviše utječe povećanje cijena električne energije i plina, ali i hrane.
„U studenome očekujemo blago usporavanje rasta cijena na godišnjoj razini. Najveći utjecaj na usporavanje inflacije trebalo bi imati smanjenje cijena naftnih derivata na mjesečnoj razini, dok bi rast cijena hrane trebao imati suprotan učinak“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Makroekonomisti napominju da zbog slabe domaće potražnje i recesije pritisci na rast cijena na strani potražnje izostaju.
„No, inflatorni pritisci generirani su povećanjem stope PDV-a, poskupljenjem električne energije i plina te višim cijenama prehrambenih proizvoda, što će i u sljedećim mjesecima biti vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.