"Neugodno sam iznenađen tim člankom, načinom i objavom prijedloga koji je za Sloveniju apsolutno neprihvatljiv", rekao je u kraćem razgovoru za "Delo" Erjavec, dodajući kako je riječ o "uvrjedljivom spinu" koji ne može pomoći u približavanju stajališta stručnjaka dviju država za rješenje pitanja Ljubljanske banke, Zdravka Rogia i Franca Arhara.
Naprotiv, "može doći do udaljavanja stajališta", rekao je Erjavec.
Slovenski radio tvrdi kako je vijest u hrvatskim medijima rezultat "nervoze hrvatske strane" zbog odmicanja vremena u kojemu još nije riješeno pitanje Ljubljanske banke, čime slovenska strana uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Neki se slovenski mediji pozivaju na visok domaći diplomatski izvor i navode da će hrvatski "medijski spinovi" vjerojatno ubuduće i rasti, te da je slovensko veleposlanstvo u Zagrebu nezadovoljno što svako malo mora ispravljati netočnosti o razgovoru Arhara s Rogićem koji se po njima pojavljuju u hrvatskom tisku.
Ljubljanski "Dnevnik" tvrdi da se može shvatiti kako je ono o čemu pišu mediji očito jedan od prijedloga o kojima su raspravljali Arhar i Rogić, ali da nikako nije riječ o nečemu s čime se Slovenija slaže, što je svojom reakcijom potvrdio i slovenski ministar vanjskih poslova.
No, poznavatelji problematike Ljubljanske banke na slovenskoj strani do sada u neformalnim razgovorima uopće nisu spominjali mogućnost da Slovenija vrati novac koji je Hrvatska štedišama isplatila, tvrdi list.
Do sada se, dodaje, neslužbeno govorilo samo o mogućnosti da bi Ljubljanska banka mogla otplatiti dugove štedišama ako joj se opet dopusti djelovanje u Hrvatskoj i ako dobije pristup starim potraživanjima od hrvatskih poduzeća, navodi "Dnevnik".
"Delo" pak tvrdi da na sudu za ljudska prava u Strasbourgu nisu samo tužbe hrvatskih i BiH štediša protiv Ljubljanske banke nego i tužba direktora stare Ljubljanske banke Zagreb koji je Hrvatsku tužio zbog dva slučaja nevraćenih kredita toj banci u Hrvatskoj.
"Ljubljanska banka Zagreb ima u Hrvatskoj 44 dužnika, a sporna potraživanja s kamatama po podacima banke prelaze 400 milijuna eura", piše "Delo".