ZAGREB - Novim Zakonom o registru birača u Republici Hrvatskoj će na popisu birača biti između 3,7 i 3,8 milijuna birača, što je puno realnije u odnosu na sadašnji broj od 4,1 milijuna birača, rekao je danas ministar uprave Arsen Bauk, pozivajući zastupnike u Hrvatskom saboru da podrže konačnu verziju navedenog zakona. Po predloženom zakonskom rješenju postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača. Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije - evidencija birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencija birača bez takvog prebivališta te evidencija birača koji su državljani članica EU. Po sadržaju i značenju odgovarao bi sadašnjem popisu birača. Popis birača postaje 'ad hoc popis' koji se ustrojava za svake izbore i uključivao bi birače iz registra, ali samo one koji zadovolje zakonom propisane uvjete - moraju imati važeću osobnu iskaznicu ili poduzeli barem jednu radnju kojom se uvršatavaju u popis birača (privremeni upis ili prethodna registracija). Ministar Bauk je istaknuo kako je zakonom definirano da se adresni podatci registra birača temelje na registru prostornih jedinica, a na istom registru temelji se i evidencija prebivališta MUP-a. Predviđena je i mogućnost brisanja birača iz evidencije prebivališta u Republici Hrvatskoj te prebacivanje u evidenciju bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, žele li glasovati na izborima, morat će se aktivno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu ili u nadležnom uredu državne uprave, ako žele glasovati u Hrvatskoj. Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore. U odnosu na prvo čitanje zakona, na zahtjev pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ministarstva socijalne politike i mladih te većeg broja saborskih zastupnika, zakonom je propisano i biračko pravo osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Definirana je i mogućnost glasovanja u ustanovama socijalne skrbi, te prihvaćen prijedlog Hrvatskih laburista da svi sudionici izbornog postupka mogu dobiti adresne podatke i imena birača. Produljeni su rokovi za uvid u registar birača, uz mogućnost uvida svih građana u adresne podatke birača u uredu do deset dana prije izbora. O zakonu raspravljaju saborski klubovi.
ZAGREB - Klubovi HDZ-a, HDSSB-a i SDSS-a usprotivili su se danas prijedlogu po kojem će se hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj morati aktivno registrirati žele li glasovati na izborima raspisanima u Hrvatskoj, tvrdeći da je riječ o diskriminaciji birača izvan Hrvatske. "Razumijemo da je to bilo obećanje koalicije, no protivimo se isključivo matematičkim metodama, bez uzimanja u obzir ustavnih prava građana", rekao je Davorin Mlakar (HDZ). Podsjetio je kako je ustavnim promjenama 2010. uvedena fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru, bez obzira na broj hrvatskih državljana izvan Hrvatske. "To nije kraj. Novim zakonom idemo za njih uvoditi i novu restrikciju, koja se u ovom zakonu zove aktivna registracija. Da bi svoje biračko pravo ostvarili, pred svake izbore morat će se aktivno registrirati, doći i izjasniti se da žele sudjelovati", naglasio je Mlakar. Upozorio je kako će se aktivna registracija provoditi u veleposlanstvima i konzulatima, koji su nekim hrvatskim državljanima udaljeni i po 2.000 kilometara. Mlakar ističe kako će ti birači morati dva puta dolaziti u konzulat ili veleposlanstvo, što je demotivirajuće za birače. Na obrazloženje ministra uprave Arsena Bauka da se aktivna registracija uvodi s ciljem omogućavanja dopisnog glasovanja na budućim parlamentarnim izborima, Mlakar je rekao kako je ta mogućnost dobrodošla, ali tek kada se steknu tehničke mogućnosti da svi mogu glasovati pod jednakim uvjetima. Mile Horvat (SDSS) kazao je kako je svjestan potrebe sređivanja biračkih popisa, ali i upozorio da rješenje o aktivnoj registraciji te mogućnost brisanja iz prebivališta u Hrvatskoj predstavlja veliku prepreku za konzumaciju biračkog prava kako Hrvata u dijaspori, tako i povratnika srpske nacionalnosti. Istaknuo je kako je Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) nezadovoljna jer, kako tvrdi, uoči i ovih lokalnih izbora u proljeće iduće godine ponovno prevladava oštra retorika. "Dobro je da je Ministarstvo krenulo u taj posao, da uredi područje izbornih aktivnosti, ali nije dobro da svaki izborni ciklus kreće s oštrom retorikom većinskog naroda prema srpskoj manjini. To je obilježje svakog predizbornog ciklusa proteklih godina", smatra Horvat. Horvatu je replicirao Duje Marasović (HDZ), ističući kako SDSS nije jedini predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj, te da u tom smislu za odnos većinskog i manjinskog naroda nije dobra jučerašnja retorika čelnika kluba te stranke Milorada Pupovca. "Smatram da srpskom narodu treba vratiti osmjeh u Hrvatskoj. Kako će mu ga vratiti Pupovac, ja ga nikada nisam vidio da se smije u Saboru, u hodniku, u kafiću. Retorika mu je takva da u smislu predizborne kampanje gospodin Pupovac produbljuje jaz između srpske nacionalne manjine i hrvatskog naroda", rekao je Marasović. SDSS-u je zamjerio i da svojom retorikom kako su 'Srbi ovdje progonjeni' želi steći glasove na lokalnim izborima. I Josip Salapić (HDSSB) smatra da će aktivna registracija oslabiti interes za izlazak na izbore. "Diplomatsko-konzularna predstavništva postat će puki bilježnici onih koji će htjeti glasovati", ocijenio je. Iako podupire stajalište Vlade o potrebi sređivanja biračkih popisa, Salapić je istaknuo kako aktivnu registraciju ne treba propisivati zakonom ako zaista služi samo kao rješenje prije uvođenja dopisnog glasovanja. Njegov stranački kolega Dinko Burić naglasio je kako HDSSB brani pravo svakog državljana na konzumiranje biračkog prava, ali pod jednakim uvjetima. S tim u vezi ocijenio je da Zakon o registru birača, kao i jučer raspravljeni Zakon o prebivalištu, diskriminira hrvatske državljane hrvatske nacionalnosti koji žive u BiH, u odnosu na hrvatske državljane srpske nacionalnosti koji žive u Srbiji. Laburist Dragutin Lesar izrazio je zadovoljstvo što je Vlada prihvatila njegov prijedlog da se svim sudionicima izbornog procesa omogući uvid u podatke o imenima i adresama birača. Tonka Ivičević (SDP) pohvalila je rješenje po kojem će birači smješteni u ustanovama socijalne skrbi moći glasovati u tim ustanovama, kao i pravo glasa osobama lišenima poslovne sposobnosti. Pozitivnom smatra i posebnu evidenciju pripadnika nacionalnih manjina, koji se više na biračkim mjestima neće morati izjašnjavati o nacionalnoj pripadnosti. I Nada Turina Đurić (HNS) očekuje da će novi zakon uvesti red u popis birača i otkloniti sumnje u regularnost izbora i legitimnost izabranih vlasti.
OSIJEK/ZAGREB - Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek te partneri Nacionalni park Dunav-Drava i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije završili su projekt "Prekogranična zaštita Srednjeg Podunavlja" – Podizanje svijesti očuvanja okoliša i razvoj edukacijskog programa Danube u sklopu IPA Prekograničnog programa Mađarska – Hrvatska (2007. - 2013.). Dostignuća i rezultati projekta predstavljeni su jučer na završnoj konferenciji u Muzeju Bijele rode u mađarskom Kolkedu, priopćila je danas udruga Zeleni Osijek. Među aktivnostima projekta bila je priprema inventara o prirodnim vrijednostima područja, a na temelju toga je sastavljena i zajednička studija koja je služila kao osnovni dokument za izradbu turističkog i edukativnog programa. Istodobno, značajno su proširene edukativne aktivnosti i obnovljena infrastruktura u Muzeju Bijela roda u Kolkedu (Mađarska) i Eko centru Zlatna greda (Hrvatska). U sklopu projekta snimljen je i dokumentarni film koji prikazuje hrvatsko-mađarsko dunavsko područje, te objašnjava kako je regulacija rijeke utjecala na prirodu i lokalno stanovništvo. U Muzeju Bijele rode izrađene su interaktivne makete koje prikazuju što se događa tijekom poplave Dunava, odnosno kako se ponaša rijeka nakon bujice ili niskog vodostaja. U Eko centru Zlatna greda također su postavljene interaktivne makete koje prikazuju usporedbe prirodnog i reguliranog toka rijeke te njihove značajke. Također, puno pomaže u oblikovanju svijesti i edukaciji prirodoslovna knjižnica, vježbenica na hrvatskom i mađarskom jeziku, koja je objavljena u tiskanom obliku, odnosno "Naturakodeks", koji je sastavljen prvenstveno za dječji uzrast, a sve su to rezultati projekta, ističu iz udruge Zeleni Osijek. Izrađen je i nov pedagoški program, koji pomoću interaktivnih pomagala pomaže učenicima u shvaćanju prirodnih pojava uz rijeku Dunav.
ZAGREB - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je danas devet natječaja za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za koje su planirana sredstva u iznosu od 84,5 milijuna kuna. Natječaji su objavljeni na web stranici Fonda i u Narodnim novinama br. 137/12, a svoje projekte mogu kandidirati jedinice regionalne i lokalne samouprave, javne ustanove, trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe te građani, priopćio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sredstva će se odobravati za provedbu energetskih pregleda radi certificiranja komercijalnih zgrada javne namjene, postojećih stambenih zgrada u vlasništvu fizičkih osoba te zgrada u vlasništvu županija i gradova, a sufinancirat će se i ugradnja razdjelnika toplinske energije i radijatorskih termostatskih ventila u stanovima zgrada priključenih na centralizirani toplinski sustav. "Cilj sveobuhvatne uštede energije u zgradarstvu, a time i zaštite okoliša je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojećih zgrada te povećati obveznu toplinsku zaštitu novih. Upravo će energetski pregledi koji će se financirati sredstvima Fonda utvrditi stvarno stanje te dati preporuke i prijedloge isplativih mjera energetske učinkovitosti koje će rezultirati smanjenjem krajnje potrošnje energije građevine", istaknuo je natječaja direktor Fonda Dinko Polić. S obzirom na sve veće zanimanje hotelijera Fond će odobravati sredstva i za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama turističkog sektora, ali i drugim komercijalnim zgradama javne namjene te za projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Sredstva će se dodjeljivati i za izradbu projektne dokumentacije za projekte obnovljivih izvora energije.
ZAGREB - Izložba "Hrvatska glagoljica – prisjećanje na jedno europsko srednjovjekovno pismo: od Srednjeg vijeka do danas", s nekim od najvrednijih rukopisa, prvotisaka, misala i spomenika pisanih tim pismom, otvara se večeras u gradu Reimsu, sjedištu regije Champagne. Mjesto izložbe bit će prekrasna Palača Tau koja se nalazi uz samu katedralu, rekla je Maja Maksimiljanović iz Erasmus naklade, koordinatorica izložbe koju je osmislila akademkinja Anica Nazor, a održava se u okviru Festivala Hrvatske u Francuskoj. Prema legendi, francuski kraljevi koji su u toj katedrali bili krunjeni, prilikom svečane prisege polagali su desnu ruku na tzv. Sveti slavenski evanđelistar, pisan dijelom i na hrvatskoj glagoljici, dodala je. Taj evanđelistar iz 1395., po kojemu je glagoljsko pismo u Francuskoj najpoznatije, čuva se u Knjižnici Carnegie u Reimsu. Manji dio pisan je starom ćirilicom, a opsežniji lijepom hrvatskom ustavnom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Rukopis je ukrašen minijaturama i inicijalima živih boja, a poznat je i pod imenom Texte du Sacre. Maksimiljanović ističe kako se u tom prvom predstavljanju hrvatske glagoljice francuskoj javnosti u tolikom obujmu, hrvatska kulturna baština smješta u kontekst europskog pisma i tisućljetne pripadnosti europskoj civilizaciji knjige. Izrazila je nadu da će, s obzirom na trud, opsežnost i zahtjevnost projekta, izložba postati putujuća, te je podsjetila kako su izložbe o glagoljici već bile postavljene u Dublinu, Bruxellesu, Berlinu, Stuttgartu. Izložit će se brojni originalni rukopisi, inkunabule i knjige, odljevi u prirodnoj veličini izabranih kamenih spomenika, više od trideset panoa. Među ostalim Glagoljski Misal, najstariji europski misal tiskan na nelatiničnom pismu iz 1483., prijepis Vinodolskog zakonika (1288.), rukopis Brevijar popa Mavra (1460.), inkunabula Baromićev brevijar (1493.) te tiskani Misal hruacki (1531.). Rukopise, inkunabule, misale i originalne glagoljske evanđelistare za izložbu su posudili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Staroslavenski institut u Zagrebu.
ZAGREB - Filmske mutacije: festival nevidljivog filma, posvećen inovativnim pristupima filmskoj pedagogiji, programiranju i estetici, na temu propasti filmske katarze počinje večeras u Zagrebu, gdje će se održavati do 16. prosinca, a potom i u Rijeci, od 17. do 20. prosinca. U kontekstu središnje teme zimski program Filmskih mutacija predstavlja filmske i video radove Pedre Coste i Martina Arnolda, čiji su radovi karakteristični po filmskim tehnikama 'close-up' i 'cut-up'. Njih dvojica su i posebni gosti festivala. Arnold, čiji filmovi otvaraju festival u Muzeju suvremene umjetnosti, klasik je austrijske filmske avangarde, dok su radovi cijenjenog portugalskog redatelja Pedre Coste redovito na popisima najboljih filmova. Oni će, kao i filmolog James Leo Cahill, u Zagrebu održati predavanja o svom radu, na Akademiji dramske umjetnosti te na Akademiji likovnih umjetnosti. Umjetnički radovi Martina Arnolda sustavno se bave restrukturiranjem snimljenog materijala, a predstavit će se u nekoliko programa okupljenih pod nazivom "Kinonapadaji" te kroz videoinstalaciju "Ledeni zagrljaj", koja će se u Galeriji Klovićevi dvori moći pogledati od 14. do 20. prosinca. Festival će se u Zagrebu održavati u Klovićevim dvorima, Kinu SC & MM centru (u suradnji s Velesajmom kulture SC-a), Akademiji dramske umjetnosti i Akademiji likovnih umjetnosti, te u riječkom Art-kinu Croatia, a 10. siječnja i u Slovenskoj kinoteci u Ljubljani.
ZAGREB - Izložba "Refleksije vremena 1945. - 1955.", koja kroz skoro pet stotina izložaka kronološki i tematski predstavlja povijesno razdoblje ovih prostora od dolaska partizana i uspostave vlasti, preko vremena obnove i izgradnje, radnih akcija, do Tita i njegove transformacije iz maršala u 'dandyja', otvara se večeras u Galeriji Klovićevi dvori. Izložena su 483 eksponata, više od 100 slika, crteža i grafika, tridesetak skulptura i reljefa, 250 fotografija, 20 filmova, više od 100 Titovih osobnih predmeta i odlikovanja, štafeta, knjiga, časopisa, novina, poštanskih marki, darova, satova, nakita i foto albuma. Iz beogradskog Muzeja istorije Jugoslavije za izložbu je posuđeno 226 izložaka, a ostali materijal posuđen je iz brojnih hrvatskih institucija. Izložba donosi rana djela velikana umjetnosti - Tartaglin portret Tita u maršalskoj uniformi, Murtićevu "Rijeke" iz 1947., Augustinčićevo "Nošenje ranjenika", Radauševe "Partizanke" ili "Kata Pejnović" Ksenije Kantoci. Izložit će se fotografije koje prikazuju fiskulturni slet Hrvatske, prvomajske parade, prvi kongres AFŽ-a, snimke Titovih prijema s velikim državnicima, primjerice s carem Hajlom Selasijem, a puštat će se i isječci filmskog žurnala te audio materijali političkih govora i događanja. Među ostalim, izložit će se i neobični darovi tzv. 'radnog naroda', poput zubala koje su Titu poklonili zubari, ili planinarske cipele društva od planinara. Izloženo je i devet njegovih odijela, nakit, kravate i rukavice te Augustinčićev maršalski znak od plemenitih kovina. Dio tih izložaka bio je predstavljen u Klovićevim dvorima na izložbi "S poštovanjem Titu" održanoj 1986. Izložba prikazuje ozračje koje se u povijesti umjetnosti u najširem smislu odnosi na formiranje socijalističkog realizma (1945.-1950.), te njegovu dekonstrukciju (1950.-1955.).
METKOVIĆ - Zbog velikih kiša došlo je do zamućenja vode na izvorištu Prud, te je voda neispravna za piće, izvijestio je Zavoda za javno zdravstvo u Metkoviću. Pojačana mutnoća prisutna je u vodovodu za mjesta Prud, Vid, dio općine Kula Norinska, općina Slivno i grad Opuzen. Voda se redovito klorira i mikrobiološki je ispravna, ali takva ne udovoljava Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Voda se može koristiti za kuhanje, tuširanje i ostale sanitarne potrebe. Za piće se mora staložiti i prokuhati. Stanovništvo je obaviješteno preko javnih glasila, priopćila je Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS).
DUBROVNIK - Voda u vodoopskrbnoj mreži grada Dubrovnika, Župe dubrovačke, Cavtata, zapadnog dijela Konavala, Šumeta, Zatona Orašca i Elafitskih otoka od danas ponovno odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i može se bez ograničenja koristiti za piće i ostale potrebe, priopćeno je danas iz poduzeća Vodovod Dubrovnik. Voda na dubrovačkom području proteklih dana uslijed velikih kiša bila je zamućena preko dopuštenih granica pa se nije mogla upotrebljavati za piće.