U Zagrebu bi se na nekoliko točaka kao što su, primjerice, Trg Stjepana Radića, Glavni kolodvor, Bundek, Maksimir i druge postavila stajališta na kojima bi bilo od 15 do 20 javnih bicikala koje bi građani uz nisku naknadu mogli posuđivati.
Sustav je uređen da se mogu kupiti pretplatne kartice, ali i koristiti pametni telefoni vezom s centrom mogu dobiti šifre za otključavane bicikala i njihovo korištenje.
Razmišlja se i o povezivanju sa sustavom javnoga gradskog prijevoza kako bi se mogli naizmjence upotrebljavati razni oblici prijevoza, objasnio je Krešimir Dvorski iz sustava javnih bicikala "Bicsic".
Projekt će se ostvariti kroz sustav javno-privatnog partnerstva i u suradnji s gradom i njemačkom tvrtkom "Next Bike", utemeljenom 2004. u Leipzigu u Njemačkoj, koja djeluje u 50 gradova u devet zemalja i ima oko 14.000 bicikala.
Ciljani korisnici su turisti, studenti i uglavnom osobe do 40 godina, a istraživanja su pokazala da je bicikl u odnosu prema drugim oblicima prijevoza najbrže prijevozno sredstvo na udaljenostima do pet kilometara, rečeno je na prezentaciji.
Planira se da se u Zagrebu do 2017. godine 17 posto građana koristi biciklom u gradskom prijevozu, rekao je tom prigodom Marko Gregović iz zagrebačkog Sindikata biciklista, napominjući kako takav sustav već postoji u Osijeku, Skoplju i Tirani, te da manja gužva u gradskom prometu utječe i na smanjenje gubitaka u gospodarstvu.
Projekt je podupro predsjednik Gradske skupštine Davor Bernardić, koji je izrazio zadovoljstvo tim prijedlogom ističući da takve sustave već imaju Barcelona, London Amsterdam, Kopenhagen i drugi gradovi u kojima je svakodnevna uporaba bicikala vrlo raširena.
Bicikli štede energiju i novac, prometno rasterećuju gradsko središte i treba djelovati na promjenu svijesti u naših građana kako bi prihvatili te prednosti i preorijentirali se na prijevoz biciklima. Bernardić je najavio da će se u suradnji s vijećima gradskih čevrti proširiti, urediti i spojiti biciklističke staze kako bi se biciklima što lakše moglo prometovati gradom.