U ranijim prijepodnevnim satima Josipović će se sastati s predstavnicima hrvatske manjine u Hrvatskom klubu August Šenoa, a potom i sa svojim mađarskim kolegom Aderom. Dvojica šefova zajedno će obići izložbu "Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara" i potom svečano otvoriti Dane Hrvata. Osim obraćanja Josipovića i Adera, prisutne će pozdraviti i predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj (SHM) Mišo Hepp i gradonačelnik Pečuha Zsolt Pava.
Nazočnost Hrvata u Mađarskoj je višestoljetna, a hrvatska manjina u Pečuhu se osim Hrvatskog kluba može pohvaliti i svojom gimnazijom, Hrvatskim kazalištem, jedinim profesionalnim hrvatskim kazalištem izvan RH, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj i Hrvatskom redakcijom Mađarskog radija te Hrvatskom redakcijom Mađarske televizije koje pripremaju emisije na hrvatskom jeziku, a Internet radio Croatica (www.croatica.hu) također emitira program na hrvatskom jeziku
Prema službenim procjenama, u Mađarskoj živi približno između 40.000 i 50.000 Hrvata, i to u Baranji i Podravini (Pečuh, Mohač, Šikloš), Bačkoj (Baja, Aljmaš, Kalača), duž mađarsko-austrijske granice (Šopron, Jur, Sambotel, Kiseg) te u okolici Kaniže i Budimpešte. Bunjevci, Šokci, Raci, Dalmatinci, gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati i bošnjački Hrvati su tijekom dugih stoljeća obogatili ne samo svoju, već i mađarsku kulturu.
Gradišćanski, pomurski i podunavski Hrvati su doselili u razne krajeve Mađarske za vrijeme prodora Turaka u hrvatske zemlje, u rasponu od 15. do 18. stoljeća, dok je podravska skupina Hrvata najvjerojatnije došla još za vrijeme seobe Hrvata u ranom srednjem vijeku.
Hrvati u Mađarskoj zaštićeni su ustavom te zemlje, a Mađarska je potpisnica i dokumenata Vijeća Europe o zaštiti manjina: Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. Osim toga potpisala je i Instrument SEI za zaštitu manjinskih prava.
Sporazum između Hrvatske i Mađarske o zaštiti mađarske manjine u RH i hrvatske manjine u Mađarskoj potpisan je 5. travnja 1995. u Osijeku.
Dan Hrvata u Mađarskoj u organizaciji Hrvatske državne samouprave (HDS) i Savezom Hrvata u Mađarskoj (SHM) prvi put je obilježen 2000. u Sambotelu i od tada se redovito održava svake godine u drugoj regiji.
Pečuh je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj. Na mjestu današnjeg grada su Rimljani osnovali Sopianae, a pod imenom Pechyut se prvi put spominje 1235. godine. Ranokršćansko groblje u Pečuhu uvršteno je u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine. UNESCO je 1998. Pečuhu dodijelio nagradu "Grad mira" zbog promicanja manjinskih kultura te prihvaćanja izbjeglica tijekom Domovinskog rata. Zajedno s Essenom i Istanbulom je 2010. nosio titulu europskog grada kulture.
Među poznatijim Hrvatima u Pečuhu su slikar i akademik Zlatko Prica, književnik Miroslav Krleža, koji je bio polaznik kraljevske kadetske škole u Pečuhu, Šimun Matković, obnovitelj vjerskog i školskog života u Pečuhu i Baranji, Ivan Česmički, pečuški biskup i Branko Filaković, pjesnik, publicist i novinar.