ZAGREB - Hrvatski sabor jutros je počeo 6., posljednju ovogodišnju redovnu sjednicu koja će trajati do sredine prosinca i kraja ustavnog roka za redovito zasjedanje. Zastupnici su na početku zasjedanja utvrdili dnevni red sjednice, koji je dopunjen s četiri nove točke i sada ukupno broji tridesetak točaka. Dnevni red je, među ostalim, dopunjen i konačnim prijedlogom Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Kao glavna točka koja će se raspraviti i izglasati do kraja zasjedanja je državni proračun za iduću godinu, prijedlog kojega bi, po najavama, Vlada trebala utvrditi u ponedjeljak te ga uputiti u saborsku proceduru. Za prvi tjedan zasjedanja najavljena je rasprava u prvom čitanju o zakonima koji reguliraju lokalne izbore - prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te prijedlog zakona o lokalnim izborima. Posljednju ovogodišnju sjednicu obilježava i početak službene faze elektroničke evidencije dolaska zastupnika u Sabor, koju će građani moći pratiti na saborskim internetskim stranicama. Nakon utvrđivanja dnevnog reda Klub HDZ-a zatražio je stanku zbog, kako je rekao Davorin Mlakar, katastrofalnih posljedica poplava u sjevernoj Hrvatskoj te zbog zagađanja iz naftne rafineriije u BiH koje pogađa Slavonski Brod i okolna područja. "Činjenica je i da premijer govori o izvanrednom stanju u državi, ali spominje neke druge stvari", rekao je Mlakar. Zbog zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu stanku je zatražio i Dinko Burić u ime HDSSB-a. Predsjednik Sabora Josip Leko pozvao se na članke saborskog Poslovnika po kojima predsjedavajući neće odobriti stanku ako je zahtjev upućen prije prelaska na dnevni red, a kako se aktualno prijepodne ne smatra točkom dnevnog reda, stanku je odgodio za vrijeme nakon 'aktualca'. U sabornici je počelo aktualno prijepodne koje traje oko četiri sata i tijekom kojega će pitanja članovima Vlade postaviti 38 zastupnika koliko ih se prijavilo za 'aktualac'.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović neutemeljenima je dana nazvao kritike da će porez na nekretnine dodatno opteretiti građane, poručivši da to "nije porez na rezidentne nekretnine, na srednji sloj, ni na ljude koji su godinama gradili kuće za odmor". "Primarni cilj nije uvođenje poreza koji imaju sve zemlje EU, nego uvođenje reda i transparentnosti", rekao je Milanović, odgovarajući na zastupnička pitanja tijekom saborskoga prijepodneva. Kritičare je pozvao da pokažu članak u nacrtu zakona iz kojega se može iščitati takvo dodatno opterećenje, a HDZ-u spočitnuo što su prošli tjedan na nizu konferencija za novinare govorili o prijedlogu koji još nisu vidjeli, a koji će javnosti biti predstavljen u utorak. Istaknuo je da se neće oporezivati rezidentne nekretnine, odnosno da ljudi neće plaćati porez na nekretnine u kojima žive. "Ne pada nam na pamet oporezivati nekretnine u kojima ljudi žive, ne pada nam na pamet oporezivati kuće u kojima ljudi žive, koji su gradili kuće za odmor, ciglu po ciglu, 30 godina, to nam ne pada na pamet", poručio je Milanović. Martina Dalić (HDZ) ustvrdila je da će novi porez nužno dovesti do novog gospodarskog pada. "Neki ljudi će odustati od rekonstrukcije i izgradnje nekretnina, što će neke građevinare ostaviti bez posla", upozorila je Dalić, optuživši Vladu da je do sada povećala porezno opterećenje i da to namjerava činiti i dalje. Milanović je odbacio njezine optužbe, ustvrdivši da, iako je povećana stopa PDV-a, ukupno porezno opterećenje nije veće, jer su smanjeni neki parafiskalni nameti i i zdravstveni doprinos.
ZAGREB - Sad smo došli do točke u kojoj moramo donositi komplicirane i nepopularne odluke koje, nažalost i nužno, i donosimo, izjavio je danas premijer Zoran Milanović, odgovarajući u Hrvatskom saboru čelniku HDZ-a Tomislavu Karamarku, koji je njegovu vladu prozvao za lutanje i nesposobnost za oporavak hrvatskog gospodarstva i standarda hrvatskih građana. "Mi smo davno počeli razmišljati, razmišljamo i radimo i nije nam lako, ali ne tužiumo se", poručio je Milanović HDZ-ovom zastupniku, koji ga je upitao je li njegova vlada počela razmišljati nakon gotovo godinu dana koliko upravlja Hrvatskom te ima li neki konkretni plan kojima će pokušati zaustaviti drastično pogoršanje ekonomske situacije u zemlji i masovno osiromašivanje hrvatskog čovjeka. U prilog tvrdnji da da je Vlada i kadrovski i programski došla nespremno na vlast te da luta bez definiranog cilja, Karamarko je iznio podatke kako je u odnosu na rujan 2011. potrošnja pala za 6 posto, industrijska proizvodnja za 7 posto, izvoz preko 12 posto, sveukupno je urušen BDP za 1,5 posto, stranih izravnih ulaganja u prvih šest mjeseci četiri puta je manje nego u prvom polugodištu 2011., broj nezaposlenih narastao na preko 333 tisuće. "Jesmo, razmišljamo i radimo. Što smo napravili u godinu dana? Manje od onoga što smo htjeli", odgovorio mu je premijer, ističući kako je situacija u Europi teška, teška je i u Hrvatskoj, ali se još uvijek govori o mogućnostima rasta, "rasta koji nas ne zadovoljava". Naglasio je kako je proračunski deficit u prošloj godini bio 15 milijardi kuna, a da će ove godine biti 10 milijardi. "Znam da se hrvatskim građanima živo fućka za to, i meni bi da nisam političar. Oni od toga trenutno nemaju ništa, no to je jako važno za ugled i financijsku stabilnost zemlje, a ugled znači pristup financijskim tržištima", poručio je Milanović. Pojasnio je i svoje nedavne poruke kako je u Hrvatskoj, u ekonomskom te u smislu odnosa prema javnoj potrošnji, izvanredno stanje. "To ne znači da je stanje neposredne ratne ugroženosti i opasnosti, kaos i nered, već da je stanje izvanredno u odnosu na ono što smo godinama smatrali zdravo za gotovo, normalnim, a to je da javna potrošnja stalno raste i da je ne prati, na zdrav način, rast gospodarstva. Sad smo došli do točke u kojoj moramo donositi komplicirane i nepopularne odluke. Mi ih, nažalost, ali nužno, i donosimo. Davno smo počeli razmišljati, ali nikakve koristi od razmišljanja", istaknuo je. Nezadovoljan odgovorom, jer nije bio konkretan nego "verbalna akrobatika na koju smo naučili od premijera Milanovića", Karamarko je istaknuo kako mu je drago da je Vlada počela razmišljati i da je svjesna situacije u državi. "Vi ste u vakuumu jer program ne postoji, niti će postojati, po svemu sudeći. Vi vjerojatno činite sve što možete, ali to nije dovoljno za Hrvatsku u ovom trenutku. Pretvorili ste se u mašineriju za proizvodnju socijalnih slučajeva. Izvanredna situacija počela je u momentu kada ste preuzeli vlast", poručio je Milanoviću.
ZAGREB - Tvrtka "Gredelj" neće propasti, proizvodit će što je i do sada proizvodila, ali će ući u novi poslovni ciklus, s nešto manje zaposlenih, izjavio je danas u Hrvatskom saboru premijer Zoran Milanović. Milanović je to rekao tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, odgovarajući na pitanje Domagoja Ivana Miloševića (HDZ) zašto nije zaustavio stečaj "Gredelja" i "nepovratno gašenje stotina radnih mjesta". "Što može očekivati privatni sektor kada hrvatska Vlada nije u stanju spašavati svoje proizvodne tvrtke", upitao je Milošević. Milanović mu je odgovorio da država ne smije različito pristupati tvrtkama u državnom i privatnom vlasništvu, jer je to "diskriminatorno i antieuropsko ponašanje koje je zabranjeno". Ustvrdio je da je "na čelu 'Gredelja' godinama bio jedan sindikalac bez ikakva poslovnog iskustva", te da je tvrtka vođena neodgovorno, a da su plaće bile bitno veće nego u "Đuri Đakoviću" i "Končaru". Branko Bačić (HDZ) Vladu je optužio da je zaustavila sve aktivnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, među kojima i izgradnju Pelješkog mosta te nastavak autoceste Doli-Dubrovnik, te da je ukinula pravnu osobnost dubrovačkih ispostava HZZO-a i HZMO-a. Milanović mu je odgovorio da je upitno je li pravna osobnost dubrovačkih ispostava dvaju zavoda ikada i postojala, a Bačiću je spočitnuo da tim pitanjem ne želi zaštititi građane u Dubrovniku, nego "nekog lokalnog činovnika". "Tko je za Pelješki most potpisao štetne ugovore s izvođačima, za koje nema novca, što je u domeni kaznenog djela?", upitao je Milanović Bačića, poručivši mu da je njegovo pitanje za HDZ suicidalno. Istaknuo je da njegova vlada intenzivno radi kako bi Bruxelles odobrio novac za izgradnju tog mosta. Davora Ivu Stiera (HDZ) zanimalo je što Vlada radi kako bi ispunila uvjete iz izvješća Europske komisije, a premijera je pitao i može li navesti 10 antirecesijskih mjera koje Vlada namjerava predložiti do kraja godine kako bi osigurala gospodarski oporavak. Milanović mu je odgovorio da bi mu za predstavljanje antirecesijskih mjera trebalo više od sat vremena, ali da je u posljednjem izvješću Europske komisije broj uvjeta za Hrvatsku smanjen na petinu, što, ističe, "govori da smo nešto radili". Stieru je spočitnuo da se poziva na dio rečenice koju je na konferenciji za novinare izrekao povjerenik za proširenje Stefan Fuele, a koja je, tvrdi Milanović, uobičajeni vokabular i neka vrsta stimulacije. Kad je riječ o Sloveniji, kazao je da se od Hrvatske traže "neke neprincipijelne stvari", ali da presuda Europskog suda za ljudska prava o obeštećenju štediša Ljubljanske banke iz BiH pokazuje da "stvari ne idu loše". "Nikad ne denunciram Hrvatsku izvan Hrvatske, a što vi radite ne znam", poručio je Milanović Stieru, na što mu je Stier odgovorio pitanjem, "kako vas nije sram nas optuživati da ogovaramo Hrvatsku". "Vi optužujete, bahatite se, ali iza te bahatosti stoji nesigurnost jer ste izgubili kompas", rekao je Stier te dodao da je "politička nekompetentnost za Hrvatsku jednako štetna kao i korumpiranost". Milu Horvata (SDSS) zanimalo je hoće li i kada Vlada priznati pravo na otpis parničnih troškova i onim obiteljima civilnih žrtava rata koje nisu socijalno ugrožene. Milanović je odgovorio kako je Vlada svjesna da postojeće rješenje, po kojem se pravo na otpis troškova priznaje samo socijalno ugroženim obiteljima, nije savršeno, ali da je riječ o kompleksnom pitanju, koje nije moguće riješiti u kratkom vremenu. "Ljudi su u relativno dobroj vjeri ušli u neke parnice, izgubili su ih i sada država traži svoje", rekao je Milanović, ističući da je Vlada svjesna problema koji opterećuje društvo, ali i da nema etnički pristup, nego da prema svima postupa jednako. "Nemamo konačno rješenje i neće ga biti za mjesec dana, ali radimo na njemu", poručio je.
ZAGREB - USKOK-ova tužiteljica na prvom suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu ustvrdila je danas u završnom govoru da su u slučajevima Hypo i Ina-MOL dokazane sve točke optužnice kojima se Sanader tereti za primanje mita i ratno profiterstvo. "Tijekom postupka nedvojbeno je dokazano da je Sanader počinio oba kaznena djela", kazala je zamjenica ravnatelja USKOK-a Tamara Laptoš na početku završnog govora u kojem je navela sve dokaze i svjedoke izvedene u jednogodišnjem sudskom postupku. Osvrčući se na prvu točku optužnice kojom se Sanadera tereti za primanje 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke tužiteljica je ponovila da riječ o ratnom profiterstvu jer se tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova okoristio u vrijeme Domovinskog rata i izuzetno visoke inflacije, zbog koje je Hrvatska teško dolazila do novca na međunarodnom financijskom tržištu. Suprotno obrani bivšeg premijera ustvrdila je da iz iskaza većine svjedoka proizlazi da je Sanader vodio pregovore, iako ih je, na inicijativu austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, otvorio tadašnji hrvatski šef diplomacije Mate Granić. Novac od austrijske banke koja se 1994. tek probijala na hrvatsko tržište Sanader je, tvrdi tužiteljstvo, primio na ime Eugena Laxe, iseljenika kojega je, po iskazima nekoliko svjedoka, upoznao početkom 90-ih. To je poznanstvo iskoristio na način da je s tadašnjim direktorom Hypo banke Wolfgangom Kultererom dogovorio da se kao primatelj provizije navede Laxa, kazala je tužiteljica. Dodala je da iz iskaza jednog od čelnika Hypo banke te iz bankarskih bilješki vidljivo da je Sanader tražio znatno višu proviziju od čak osam posto iznosa kredita. No, uprava banke na to nije pristala pa je Kulterer ispregovarao da se provizija smanji na pet posto, što je bio gornji limit provizije koja se isplaćivala posrednicima. "Svoj službeni položaj zamjenika ministra vanjskih poslova i glavnog pregovarača s Hypo bankom Sanader je iskoristio kako za zaključenje ugovora tako i za obećanje povlaštenog položaja", zaključila je tužiteljica dodavši da je Austrija Hrvatskoj prepustila postupak protiv Sanadera zbog davanja lažnog iskaza istražiteljima u Klagenfurtu kojima je porekao da je primio proviziju od Hypo. U nastavku USKOK-ovog završnog govora tužiteljica Vanja Marušić osvrnut će se na drugu točku optužnice koja Sanadera tereti da je od mađarskog MOL-a trebao primiti 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava u Ini. Suprotno tvrdnjama tužiteljstva optuženi bivši premijer u svojoj je obrani porekao sve optužbe, ističući da je žrtva postupka koji je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić navodno pokrenuo po nalogu Jadranke Kosor, Sanaderove nasljednice na čelu vlade i HDZ-a.
ZAGREB - Zadarski nadbiskup Želimir Puljić izabran je danas na 45. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije za predsjednika HBK, priopćeno je iz tiskovnog ureda HBK. Nadbiskup Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara. Završio je Dijecezansku gimnaziju u Dubrovniku, a studij teologije pohađao je u Splitu i Rimu. U Rimu je postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije i doktorat iz psihologije. Za svećenika Mostarske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. u Rimu, a po završetku studija vršio je razne službe u Bogosloviji u Sarajevu. Sveti otac Ivan Pavao II. 7. prosinca 1989. imenovao ga je dubrovačkim biskupom, a 15. ožujka 2010. papa Benedikt XVI. imenovao ga je zadarskim nadbiskupom, stoji u priopćenju. Dosad je predsjednik HBK bio đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić.
ZAGREB - Po ocjeni Katoličkoga tjednika "Glasa Koncila" slučaj obitelji Vukić očitovao je da se zakonitost, pa i uz policijsku prisilu, provodi samo na nekima, a što znači da državne vlasti očevidno krše ustav jer za njih svi hrvatski građani nisu jednaki. Podsjetivši da malo koga u Hrvatskoj nije potresla demonstracija sile nad deveteročlanom obitelji Vukić i prosvjednicima u Arbanasima u Zadru, u uredničkom komentaru tjednika "Demonstracije sile i jednakost" Ivan Miklenić napominje da je riječ o slučaju koji jako puno otkriva o funkcioniranju državne vlasti u današnjoj Hrvatskoj. Opisujući kronologiju čitava slučaja, odnosno kako je nastao dug prema Poreznoj upravi i na kraju obiteljska kuća Vukić prodana na dražbi, komentator primjećuje da od dobivenih sredstava na dražbi, Porezna uprava, tj. država nije dobila ništa, već je te novce pojela banka koja je naplatila hipoteku - pa ostaje dojam da je nekome u toj Poreznoj upravi, kako dodaje, bilo najvažnije kazniti obitelj Vukić ili omogućiti banci da se naplati. "Slovo zakona primijenjeno krajnje formalistički samo je poslužilo kao instrument za kažnjavanje obitelji Vukić i kao način da se pomogne 'sirotoj' banci", ocjenjuje komentator, koji smatra nužnim postaviti pitanje: "Je li Porezna uprava kao državna institucija dužna služiti općemu dobru i dobru hrvatskih građana, pa i obitelji Vukić, ili joj je bila zadaća - u konkretnom slučaju - lišiti krova nad glavom deveteročlanu obitelj da bi se naplatila jedna banka?"
"Zašto nije bilo strpljenja i dobre volje da se toj obitelji omogući realno otplaćivanje stvarnoga, a ne napuhanoga duga u ratama? Nije li to fantastičan primjer kako država uništava umjesto da stvara poduzetničku klimu?", neka su od pitanje iznesena u komentaru. Pritom se podsjeća kako je prema listi objavljenoj na kraju listopada, ukupno 95.439 dužnika državi s dugom od 24,65 milijarda kuna, od čega su 77.802 građani koji nisu podmirili svoje dugove u ukupnoj visini od 9,5 milijarda kuna, s tim da su mnogim propalim tvrtkama dugovi već otpisani i nikad neće biti naplaćeni, a mnogi će se vjerojatno još izvući. "Nije li već sada jasno da mnogi koji su stvarali dugove u dogovoru s političarima nikad dugove prema državi neće podmiriti?", pita se u komentaru. Po ocjeni komentatora sama deložacija u kojoj je sudjelovalo 50-ak policajaca, bila je prava demonstracija sile pravne države, bila je to jednoznačna poruka. "Osim što je riječ o svjesnom i smišljenom zastrašivanju tzv. malih ljudi - da im ni na kraj pameti ne padne ikakav bojkot državnih potraživanja ili omalovažavanja svojih dugovanja prema državi, ta demonstracija sile očitovala je da država ipak postoji, da ima snage za postizanje poštivanja zakona, da je štoviše tako moćna da joj se nije moguće ni suprotstaviti", navodi se u komentaru.
ZAGREB - Cijepljenje protiv sezonske gripe počinje danas, a kao i prethodnih godina, sezonsko cjepivo sadrži dijelove virusa H1N1, H3N2, te virusa B, za koje se očekuje da će cirkulirati u ovoj sezoni gripe, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Svi građani zainteresirani za cijepljenje mogu se javiti izabranim obiteljskim liječnicima ili u higijensko-epidemiološku službu pripadajućeg zavoda za javno zdravstvo. Cijepljenje se preporučuje kao i prijašnjih sezona, prvenstveno osobama s kroničnim bolestima, zdravstvenim djelatnicima i osobama starijima od 65 godina. Za njih je cijepljenje besplatno. Iz HZJZ-a navode da trenutno u Europi nema izvještaja o epidemiji gripe.
ZAGREB/DUBROVNIK - Seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su noćas, 23 minuta iza ponoći jak potres s epicentrom 20 kilometra istočno od Kotora u Crnoj Gori. Magnituda potresa je prema Richteru iznosila 4,7 a u epicentralnom se području mogao osjetiti intenzitetom VI do VII stupnjeva Mercalli–Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se u području Republike Hrvatske osjetio u okolici Dubrovnika, izvijestio je Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu