"Većina država u regiji na putu su da postanu društva srednjeg staleža, što predstavlja povijesnu promjenu", rekao je novinarima predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.
Povećanje prihoda stvorilo je i "ranjivi" stalež, koji je s udjelom od 38 posto najbrojnija skupina po prihodima. Ta je skupina tik iznad razine siromaštva i živi od 4 do 10 američkih dolara dnevno prihoda po osobi.
"Kako se siromaštvo smanjilo a srednja klasa povećala, najuobičajenija južnoamerička obitelj je u položaju ranjivosti", rekla je Svjetska banka u studiji srednjeg staleža i gospodarske mobilnosti u Južnoj Americi i Karibima.
Svjetska banka u srednji stalež ubraja osobe koje imaju gospodarsku sigurnost, s manje od 10 posto izgleda da ponovno padnu u siromaštvo. To u južnoameričkoj regiji predstavlja dnevni prihod od 10 do 50 dolara po osobi.
Danas oko 30 posto stanovništva Južne Amerike ulazi u tu kategoriju, što je podjednako broju ljudi koji žive u siromaštvu i čine trećinu siromaštva, a taj podatak ukazuje na izvanrednu promjenu na kontinentu poznatom po golemoj nejednakosti u prihodima među staležima.
Južna Amerika sada je jedino područje svijeta koje smanjuje nejednakost u prihodima, rekla je Svjetska banka, no razlika između bogatih i siromašnih ostaje veća nego u većini razvijenih zemalja.
Zahvaljujući globalnoj gospodarskoj ekspanziji i politikama preraspodjele u nekim državama, najmanje se 40 posto stanovnika premjestilo u viši gospodarski stalež između 1995. i 2010. godine.
Pitanje je može li se brzi rast nastaviti, posebice s obzirom na posustajanje globalnog gospodarstva.