Pobijediti u prvom krugu izbora uspjelo je do sada samo prvom slovenskom predsjedniku Milanu Kučanu 1992. i 1997. godine, dok su i pokojni Janez Drnovšek 2002., te aktualni predsjednik Danilo Tuerk 2007. potrebnu natpolovičnu većinu glasova dobili tek u drugom krugu.
Tri su kandidata u utrci za slovenskog predsjednika: dosadašnji predsjednik Danilo Tuerk (60), koji nastupa kao nezavisni kandidat uz potporu građana, no čiju su kandidaturu poduprle i najveća oporbena stranka, Pozitivna Slovenija (PS) Zorana Jankovića te Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), drugi kandidat je bivši premijer Borut Pahor (49), kojega podupiru Socijalni demokrati (SD) i Građanska lista Gregora Viranta, dok je treći Milan Zver (50), kandidat vladajuće Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše te demokršćani (stranka Nova Slovenija - NSI).
Danilo Tuerk je do izbora na mjesto predsjednika 2007. godine u slovenskoj politici bio manje poznat jer je dugo boravio u inozemstvu kao diplomat, prvo kao predstavnik u UN-u, a onda i na mjestu jednog od pomoćnika tadašnjeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. U sukobu je sa sadašnjom vladom i premijerom Janšom koji ga smatra politički pristranim te političarem povezanim sa "starom" gardom ljevice koja vuče podrijetlo iz komunističkog sustava.
Borut Pahor je više puta bio zastupnik, a jedan mandat i predsjednik parlamenta. Mandat zastupnika u Europskom parlamentu prekinuo je 2008. uključivši se u kampanju za parlamentarne izbore na kojima su Socijalni demokrati (SD), koje je vodio 15 godina, osvojili većinu, a Pahor postao premijerom. Njegova vlada je 2011. ostala bez većine, a Pahor je nakon neuspjeha na prijevremenim izborima izgubio i na stranačkim izborima pa je predsjednik stranke postao Igor Lukšič. Pahor tvrdi da ga iskustvo premijera koji nije uspio provesti reforme za izlazak iz krize čini objektivnim prema teškoćama sadašnje vlade te da bi kao predsjednik države bio kohezivan politički faktor kako bi država prevladala trenutačne ekonomske probleme. U kampanji je više puta svojoj vladi pripisao zasluge za poboljšanje odnosa s Hrvatskom.
Milan Zver je 2004. godine izabran u parlament na listi Slovenske demokratske stranke (SDS), a u prvoj vladi Janeza Janše do 2008. bio je ministar obrazovanja. Trenutno je zastupnik u Europskom parlamentu. Politolog s doktoratom znanosti smatra se jednim od bližih Janšinih suradnika, a u kampanji je isticao kako bi njegov izbor za predsjednika države omogućio promjene koje su Sloveniji potrebne, a na koje sadašnji predsjednik nije spreman jer se suprotstavlja vladi i njenoj politici.
Prema prognozi ljubljanskog "Dela" od petka, za aktualnog predsjednika Tuerka u nedjelju bi moglo glasovati 47 posto birača, za bivšeg premijera Pahora 30 posto, a za zastupnika u Europskom parlamentu Zvera 23 posto. Prema najnovijem istraživanju mariborskog lista "Večer", u kojem je više neodlučnih ispitanika, Tuerk ima 24, Pahor 21, a Zver 17 posto biračke potpore. Mariborski list iznosi, međutim, da je Pahorov uspon zadnjih dana kampanje bio izrazitiji pa ne isključuje mogućnost da on, godinu dana nakon što je izgubio parlamentarne izbore, u produžetku možda dobije predsjedničku utrku.
Do takvog je obrata kod birača došlo na predsjedničkim izborima prije pet godina, kad je kandidata desnice Alojza Peterlea u drugom krugu uvjerljivo pobijedio upravo Tuerk, nadoknadivši izraziti zaostatak iz prvog kruga u kojemu su glasovi ljevice bili distribuirani na više kandidata.
Sada se pak vjeruje da bi u drugom krugu ovogodišnjih predsjedničkih izbora glasovi ljevice mogli biti podijeljeni između Tuerka i Pahora, te da bi Pahor, kako se procjenjuje, mogao dobiti i glasove onih koji su u prvom krugu glasovali za Zvera, člana stranke premijera Janeza Janše. Pahor, po općim ocjenama, iskazuje konstruktivniji odnos prema sadašnjoj vladi i politici financijske stabilizacije kroz socijalne rezove, dok Tuerka birači desnice zbog njegovih veza s oporbenim prvakom Zoranom Jankovićem smatraju kočnicom za čvršću politiku strukturnih reformi i financijske stabilizacije.
Hoće li se takve analize pokazati točnima, ostaje da se vidi, a znatan utjecaj na to kako će se odvijati vjerojatni drugi krug izbora imat će i jedno novo ozračje u kojemu će se održavati. Njega će obilježiti masovni sindikalni prosvjedi, najavljeni za iduću subotu, te razgovori vlade i sindikata koje je pokrenuo Tuerk kako bi se izbjegli referendumi o sanaciji bankarskog sustava i načinu upravljanja državnom imovinom, dakle o zakonima koje je parlament već donio i na kojima inzistira premijer Janša.
Pahor je tijekom više predizbornih sučeljavanja izrazio razočarenje što se Tuerk nije izrazitije javno angažirao oko uspjeha reformi u vrijeme kad ih je predlagala njegova bivša vlada pa je u to vrijeme i ključna mirovinska reforma pala na referendumu. Tuerk se pak branio tvrdnjom da predsjednik države ne može biti "advokat" bilo koje vlade nego eventualno posrednik u pronalaženju šire prihvatljivog rješenja inzistirajući na tome da to čini i sada iako Janšina vlada smatra da aktualni predsjednik blokira reformski proces i da je sa svojom inicijativom zakasnio.
Što se tiče Milana Zvera, kandidata kojemu do sada nijedno ispitivanje nije pokazalo da bi mogao ući u drugi krug izbora ako do njega dođe, slovenski analitičari navode da bi za njega uspjeh bio ako u nedjelju dobije više glasova od potpore koju po ispitivanja javnog mnijenja uživa sadašnja vlada, a ona je nešto niža od 25 posto. Zver je već priznao da ga sadašnja vlada predviđa za povjerenika u Europskoj komisiji, jer sadašnjem povjereniku iz Slovenije Janezu Potočniku kroz manje od dvije godine istječe drugi mandat.
Predsjednik Tuerk najavio je da bi se u slučaju izbornog poraza vratio profesuri na Pravnom fakultetu, gdje je do 2007. godine bio šef katedre za međunarodno pravo. Za Pahora bi pak izborni neuspjeh praktično značio suton više od dvadesetogodišnje karijere profesionalnog političara tijekom koje je bio predsjednik parlamenta, zastupnik u Europskom parlamentu i dugogodišnji predsjednik Socijalnih demokrata. Pahor tvrdi da o neuspjehu ni ne razmišlja iako je nakon lanjskog gubitka na prijevremenim parlamentarnim izborima ove godine izgubio i izbore za mjesto predsjednika stranke pa je sada samo zastupnik u parlamentu.