Kustosica izložbe Jasminka Poklečki Stošić istaknula je kako je riječ o izložbi maloj brojem, no velikoj po tome jer nikada do sada na jednome mjestu nije bio okupljen tako velik broj Klovićevih djela iz tolikog broja inozemnih institucija. “Klović je bio veličanstven umjetnik i veliki majstor, i svi su radovi predstavljeni ovom izložbom prava remekdjela koja se danas čuvaju u posebnim uvjetima u najprestižnijim svjetskim muzejima i knjižnicama”, kazala je Poklečki Stošić.
Posvećena obilježavanju tridesete obljetnice djelovanja galerije koja je dobila ime po slavnome slikaru i minijaturistu, izložba "Julije Klović - najveći minijaturist renesanse" po prvi puta na jednome mjestu nudi pregled svih oblika njegova rada, od minijature, preko crteža do grafike.
Galeriji je jubilej čestitao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je visoki pokrovitelj izložbe. “Juraj Klović je primjer da je Hrvatska zemlja koja je imala i imat će i uspješne ljude i velikane”, kazao je Josipović, te napomenuo kako je izložba posvećena Kloviću odličan izbor za obilježavanje tako vrijedna jubileja.
Njome je obuhvaćeno 40-tak djela posuđenih manjim dijelom iz hrvatskih te većim iz uglednih međunarodnih institucija, u nastojanju da se na jednome mjestu povežu svi najvažniji sačuvani dijelovi Klovićeva opusa te da se biografski kontekstualiziraju kroz osvjetljavanje njegova odnosa prema mecenama.
Pariški Muzej Louvre, londonski British Museum i British Library, Britanska kraljevska zbirka iz Dvorca Windsor, firentinska galerija Uffizi, Moderna galerija u Zagrebu, Zagrebačka nadbiskupija i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), samo su neke od institucija koje su se odazvale pozivu Galerije i posudile svoja vrijedna djela za tu izložbu.
Počevši od ranog razdoblja, predstavljenog minijaturom "Isus na Maslinskoj gori" (1528.), preko 30-tih godina 16. stoljeća, u čijem je središtu kodeks "Evangelistar Grimani" (1528.), prvi sačuvani kodeks za kojega se sa sigurnošću znade da ga je oslikavao Klović, izložba predstavlja Klovićeva remekdjela koja se ubrajaju među vrhunce svjetske umjetnosti minijature.
Od časoslova Stuart de Rothesay, posuđena iz londonskog British Libraryja, liturgijske knjige Misal Colonna iluminirane sredinom 16. stoljeća za potrebe papinske Sikstinske kapele, kroz Klovićevo se djelo odražava i umjetnost najvećih majstora njegova doba s kojima se susretao u Italiji. To je posebno predstavljeno serijom crteža s konca 30-tih i početka 40-tih godina 16. stoljeća, gdje se može dobro doživjeti odanost Klovića Michelangelu.
Zvijezda izložbe svakako je Klovićev autoportret (1528.), jedan od vrhunaca ne samo umjetnosti minijature, već umjetnosti uopće, posuđen iz posebne zbirke firentinske galerije Uffizi, koji inače nije dostupan javnosti.
Izložen je i faksimil kodeksa "Officium Virginis" (1546.), najvažnijeg Klovićeva djela koje je nadmašilo sve ono što je ikad postignuto u umjetnosti minijature, kod nas poznato kao Časoslov Farnese, čiji se original nalazi u Pierpoint Morgan Libraryju u New Yorku. Tu je i Misal Jurja od Topuskog iz 1502. u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, jedan od najljepših i najvrjednijih kodeksa čije se oslikavanje pripisuje Kloviću, mada postoje sumnje u autorstvo.
Otvorenju su nazočili brojni državni dužnosnici, među kojima ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić, veleposlanici Italije, Francuske i Velike Britanije, te mnogi drugi uglednici iz javnog života.
Najveći minijaturist renesansnoga razdoblja i jedan od najvećih sitnoslikara svih vremena Juraj Julije Klović (1498. – 1578.) često nazivan i Michelangelo minijature, još je u svoje doba stekao glas i poštovanje najvrsnijeg umjetnika. Svoj je radni vijek proživio u Italiji, gdje je iluminirao brojne molitvenike, lekcionare i časoslove koje su naručivali najugledniji ljudi njegova doba. Tada, a i danas oni se čuvaju kao najveće dragocjenosti u trezorima najpoznatijih svjetskih knjižnica i muzeja.
Izložba je ostvarena uz pomoć Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, u suradnji s Talijanskim veleposlanstvom u RH i Talijanskim kulturnim centrom, a ostaje otvorena do 20. siječnja 2013.