ZAGREB - Goran Radman novi je glavni ravnatelj HRT-a, odlučio je danas Hrvatski sabor većinom glasova. Za imenovanje Radmana, kojega je kao kandidata vladajuće koalicije predložio saborski Odbor za medije, glasovala su 92 zastupnika, 21 zastupnik iz HDZ-a bio je protiv, a jedan je zastupnik bio suzdržan. Radman, dekan Veleučilišta VERN i bivši direktor Televizije Zagreb, imenovan je između osam kandidata koliko ih se prijavilo za glavnog ravnatelja nacionalnog radija i televizije. U svom programu, koji je kao kandidat predstavio na nedavnoj sjednici Odbora za medije, Radman (1957.) naveo je kako kao glavni ravnatelj želi temeljito promijeniti sadašnje prevladano i uspostaviti novo funkcionalno organizacijsko ustrojstvo HRT-a, po uzoru na moderne javne europske radiotelevizije. Kao ciljeve je naveo provođenje programskog, kadrovskog, tehnološkog i poslovnog restrukturiranja, financijske konsolidacije poslovanja HRT-a te cjelovite digitalizacije programskog i operativnog poslovanja. Hrvatski sabor Radmana je na dužnost glavnog ravnatelja imenovao na mandat od pet godina.
ZAGREB - Saborska većina imenovala je danas Gorana Radmana glavnim ravnateljem HRT-a, uz protivljenje HDZ-a, u čije je ime Jasen Mesić poručio - "televizija s kraja 60-ih i početka 70-ih nije ono što bismo željeli od javne televizije na ulasku u EU". Izbor novog glavnog ravnatelja HRT-a Mesić je nazvao "zadnjim činom serijala, vjerojatno sapunice, koja je započela promjenom Zakona o HRT-u". Dodao je da je to vidljivo iz medijskih napisa koji su mjesecima izvještavali da je Radman završio posao na VERN-u i pripremio se za preuzimanje dužnosti na HRT-u. Naglasio je da HDZ cijeni Radmanovo menadžersko iskustvo, ali da bi novi glavni ravnatelj HRT-a imao puno veći kredibilitet da je izabran konsenzusom kakav je, tvrdi, predviđao zakon iz 2010. Ustvrdio je da, otkad je na TV-u privremena uprava, ni u jednoj emisiji nije otvorena polemika o radu HRT-a, o tome provode li se Vladini zaključci vezani uz vanjsku produkciju i "jesu li ljudi koji su smijenjeni stvarno smijenjeni na temelju pravih kriterija ili po tome jesu li se ili nisu nekome sviđali". Josip Kregar (SDP) uzvratio je da Mesić ne bi trebao dovoditi u pitanje zakonske kriterije i stav matičnog Odbora, koji, tvrdi, nije radio po političkim kriterijima, nego je izabrao najboljeg kandidata. "Za to imamo čvrste argumente i čistu savjest", poručio je Kregar. Radmana je nazvao sposobnim, inteligentnim i razumnim, ističući da Radman nije član ni jedne političke stranke i da na njega nije moguće politički utjecati. Replicirao mu je Dujomir Marasović (HDZ), optuživši većinu da su im kriteriji "politika, ateizam i prošlost iz socijalizma". "Ne pristajem na vaše kriterije. Glavni ravnatelj po meni bi trebao biti intelektualac katoličke provenijencije, jer je većina naroda katolička", rekao je Marasović. Na njegovo je izlaganje reagirao SDSS-ovac Milorad Pupovac, koji je upozorio da je Hrvatska po Ustavu sekularna država te da ne postoje religijske skupine koje bi trebale biti zastupljenije. Pupovac je pozdravio imenovanje Radmana, od kojeg očekuje da će modernizirati javnu televiziju, koju Pupovac smatra sporom i tromom. "Odluka o njegovom izboru je dobra jer poznaje televiziju, ali i nove medije. Radman ima pretpostavke da dolazeći na HRT svoje iskustvo i spoznaje primijeni na ono što je tamo potrebno napraviti", rekao je Pupovac. U sjednici Sabora određena je polusatna stanka, tijekom koje će zastupnici tajno glasovati o imenovanju devet članova Programskog vijeća HRT-a.
ZAGREB - U prigodi obilježavanja Kurban-bajrama, najvećega islamskog blagdana, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je danas zagrebački Islamski centar i svim vjernicima uputio čestitku te njima i njihovim obiteljima poželio svako dobro. "Bila je to prilika da se prisjetimo velikog doprinosa koji pripadnici islamske zajednice u Hrvatskoj daju hrvatskoj državi i cijelom društvu i izrazio bih svoju zahvalnost i čestitke", istaknuo je predsjednik Josipović. Dodao je kako su razgovarali i o problemima koji nas zajednički tište i o dobrim željama jednih za druge. "Suradnja između Mešihata, državnih tijela i gospodarstva je zaista uzorna i mnoge naše kompanije imaju dobru priliku da kroz tu suradnju ostvare uspjeh na tržištima, posebno na istoku", naglasio je Predsjednik. Muftija za Hrvatsku Aziz Hasanović izrazio je zadovoljstvo što najveći islamski blagdan mogu podijeliti s državnim vrhom na čelu s predsjednikom Republike. Također je izrazio zadovoljstvo što hrvatski predsjednik i sva hrvatska državna tijela prepoznaju u islamskoj zajednici partnera u promicanju općih i univerzalnih ljudskih vrednota, ali isto tako i onih koji se tiču Hrvatske, poput gospodarstva, te kako pridonijeti našoj mirovnoj misiji diljem svijeta da bismo očuvali ono što je kvaliteta hrvatskog društva - a to je poruka jedinstva, ljubavi, tolerancije i solidarnosti koja može poslužiti kao primjer svim zemljama u svijetu, naglasio je Hasanović. To ističemo više puta s ponosom i zadovoljstvom, a da je to tako svjedoči to što je predsjednik Republike Josipović podijelio danas svoje želje i naš blagdan s nama te mu zahvaljujem na svemu što čini da naše društvo živi u multikulturi, toleranciji, suživotu i dijalogu kao primjer svima drugima, poručio je Hasanović. Islamska zajednica u Hrvatskoj ima oko 60 tisuća članova.
ZAGREB - Nijedan od osam kandidata za pučkog pravobranitelja nije dobio potrebnu većinu glasova saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav jer su SDP-ovi članovi odbora ocijenili kako nitko od kandidata nije dovoljno prepoznat u javnosti kao zaštitnik i promicatelj ljudskih prava. "Pučki pravobranitelj nije još jedan od pravosudnih dužnosnika već opunomoćenik Hrvatskog sabora i nije dovoljno da samo bude vrstan pravnik, već mora biti u javnosti prepoznat kao zaštitnik i promicatelj ljudskih prava", rekao je predsjednik Odbora, SDP-ov Peđa Grbin. Osobno, kazao je, ne sumnja u moralne kvalitete kandidata, no dodao je kako nijedan kandidat nije dovoljno prepoznat. Dosadašnji pučki pravobrantitelji Ante Klarić i Jurica Malčić znatno su podigli ljestvicu prepoznatljivosti, ocijenio je Grbin. Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) oštro se usprotivio tvrdnji kako među kandidatima nema dovoljno prepoznatljivih, zapitavši vladajuće čime se može izmjeriti kategorija 'Dovoljno javno prepoznatljiv'. "Jedino bi neposredni izbori pokazali da li je netko prepoznatljiv u javnosti", poručio je Lesar. Sa SDP-ovcima se nije složio ni Milorad Pupovac (SDSS) koji je ocijenio kako među onima koji su se javili na natječaj ima kvalitetnih kandidata. "Ne sporim vaš stav, jer ne znam sve elemente koji su u pozadini, ali među kandidatima ima onih koji su zaslužili da zauzmu mjesto pučkog pravobranitelja", poručio je Pupovac Grbinu. S Pupovcem se složila i HDZ-ova Ana Lovrin koja je SDP-ove stavove nazvala 'prilično hrabrima' i 'radikalnima'. Ne znamo da li SDP zna da postoje bolji ljudi, ali se nisu javili jer je natječaj bio u mrtvoj sezoni, pa se nisu stigli javiti, zapitala se Lovrin, dok je njezin stranački kolega Davorin Mlakar upitao tko jamči da će se ponovljenim natječajem dobiti bolje kandidate. "Samo ćemo izgubiti i ove koje ovdje imamo", ustvrdio je. Vladimira Šeksa (HDZ) brine kako će se neizbor pučkog pravobranitelja odraziti na hrvatski put u Europu. "Već smo imali okapanja oko poglavlja 23. zbog nefunkcioniranja Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa", podsjetio je. Po njegovom mišljenju, trebalo je uzeti u obzir i neobvezujuće mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji je nedavno za pučkog pravobranitelja predložilo Lanu Peto Kujundžić i Dejana Palića. "Plaćamo danak lošoj praksi kad se nije cijenila izvrsnost nego podobnost, pa se izvrsni nisu niti javljali", poručio je SDP-ovac Nenad Stazić. Goran Beus Richembergh (HNS) ustvrdio je kako bi bilo dobro da oko izbora pučkog pravobranitelja postoji najviša moguća razina suglasnosti političkih stranaka. Također je upozorio i na činjenicu da su, i prije nego što se pristupilo današnjem odlučivanju o kandidatima, dva kandidata, svaki za sebe, pisala difamirajuća pisma protiv nekih drugih kandidata. U tajnom glasovanju koje je uslijedilo nakon rasprave nijedan od kandidata nije dobio potporu većine te je Grbin ustvrdio da će kao predsjednik Odbora o tome izvijestiti predsjednika Hrvatskog sabora, s obzirom na to da je taj odbor trebao Saboru predložiti najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja. Na novinarski upit što će se dogoditi kada aktualnom pravobranitelju Jurici Malčiću u prosincu istekne mandat, Grbin je rekao kako u prijelaznim odredbama stoji da Malčiću i njegovim zamjenicima mandat traje do izbora novog pučkog pravobranitelja. Javnom pozivu za podnošenje kandidatura za pučkog pravobranitelja, odazvali su Marko Lapaine, Dejan Palić, Višnja Ljubičić, Marija Pujo Tadić, Silvija Arko Gorski, Marta Vidaković Mukić, Lana Peto Kujundžić i Renata Žličarić.
ZAGREB - Hrvatski sabor u nastavku sjednice jutros je donio Nacionalnu strategiju suzbijanja droga od 2012. do 2017. godine.
Kao posebni ciljevi nove strategije navedeno je sprječavanje i smanjenje zlouporabe droga i sredstava ovisnosti, posebno među djecom i mladima. Naglasci strategije su i na smanjenju razmjera problema zlouporabe droga i ovisnosti u društvu, kao i zdravstvenih i socijalnih rizika nastalih zlouporabom droga. Istaknuta je i potreba za smanjenje dostupnosti droga na svim razinama i svih oblika kriminala vezanih uz droge, te unaprjeđenje, izgradnja i umrežavanje sustava suzbijanja droga i borbe protiv ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nacionalna strategija u tom smislu sadrži strateške ciljeve, prioritete i mjere kojima će se djelotvorno osigurati odgovornost za provedbu sveukupne nacionalne politike borbe protiv droga. Sabor je prihvatio Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja droga za prošlu godinu. Donesen je i Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti za ovu godinu, te prihvaćeno izvješće o provedbi plana za prošlu godinu. Prihvaćen je i niz drugih izvješća - o stanju u upravljanju robnim zalihama, o obavljim poslovima i sredstvima lani utrošenima za popis stanovništva, izvješća Hrvatskog olimpijskog odbora, HNB-a, Komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Potporu saborskih zastupnika dobila su i izvješća za 2011. Hrvatske zaklade za znanost, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, izvješće o pojacama diskriminacije, o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja, o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava za tu namjenu. Prihvaćena su i izvješća o ostvarivanju prava na pravnu pomoć, Hrvatske agencije za poštu u elektroničke komunikacije, Vijeća i Agencije za elektroničke medije. Sukladno prijedlogu Vlade RH i matičnih odbora, Sabor nije prihvatio izvješća o prošlogodišnjem radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Financijske agencije (Fina) te Nacionalnog vijeća za znanost.
Zastupnici su u drugo čitanje uputili prijedloge zakona o registru birača, o probaciji, te izmjene Zakona o zračnim lukama, a potporu nisu dobili zakonski prijedlozi Hrvatskih laburista - izmjene Zakona o minimalnoj plaći i Zakona o obveznim odnosima.
ZAGREB - Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) odlučilo je da Mariji Lugarić (SDP) s današnjim danom počinje teći zastupnički mandat, koji je stavila u mirovanje zbog dužnosti zamjenice ministra znanosti, obrazovanja i sporta, koje je razriješena prije desetak dana. Vlada je 17. listopada razriješila Mariju Lugarić dužnosti zamjenice ministra radi odlaska na zastupničku dužnost, s obzirom da je nakon smrti bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema ostalo upražnjeno jedno SDP-ovo zastupničko mjesto u Saboru. Mariju Lugarić je u parlamentu do sada mijenjala Vesna Želježnjak, no kako su od svih zastupnika Kukuriku koalicije izabranih u II. izbornoj jedinici svi ušli u Sabor, SDP je s dužnosti zamjenice ministra "povukao" Lugarić te odlučio o njezinu povratku u zastupničke klupe. Na parlamentarnim izborima 4. prosinca prošle godine SDP-ovka Marija Lugarić za zastupnicu je izabrana u II. izbornoj jedinici, no s početkom ove godine mandat je stavila u mirovanje jer je imenovana na dužnost zamjenice ministra. Umjesto nje u zastupničke je klupe sjela Vesna Želježnjak, koja će, odlučio je MIP, nastaviti obnašati zastupničku dužnost, sada kao zamjenica preminulog Borisa Šprema.
ZAGREB - U Hrvatskome vojnom učilištu "Petar Zrinski" danas se održava znanstveni simpozij "Uloga i značenje glasovitih žena iz obitelji Zrinski i Frankopan", čiji je cilj pridonijeti očuvanju i promociji baštine te hrvatske plemićke obitelji. Obitelji Zrinski i Frankopan jedne su od najznačajnijih i najpoznatijih obitelji hrvatske povijesti, kazao je tajnik Hrvatskog vojnog učilišta "Petar Zrinski" Domagoj Sivrić otvarajući simpozij te dodao kako nema nikakve sumnje kako su oni bili nositelji ideje hrvatske samostalnosti. Istaknuo je da simpozij predstavlja mali doprinos poštovanju vrijednosti naslijeđa obitelji Zrinski i Frankopan te kako se nada da će zaključci koji će biti izneseni biti motiv za daljnja znanstvena istraživanja vezana uz tu obitelj. "Zrinski i Frankopani učili su nas kako se njeguje čovjekoljublje, poštuje obitelj, čuva domoljublje - sve ove izvanredne dosege nacionalnih vrijednosti čuvali su i za njih se borili, uvijek poštujući dostojanstvo čovjeka", naglasio je. Predsjednik Zrinske garde Čakovec, Alojzije Sobočanec kazao je kako obitelj Zrinski i Frankopan nije imala samo važnu ulogu u brojnim povijesnim događajima već je ostvarila vrijednosti na kojima danas temeljimo nacionalni i kulturni identitet i u kojima vidimo osnove postojanja i razvoja moderne Hrvatske. Podsjetio je da je Hrvatski sabor 28. listopada 2011. proglasio 30. travanj spomendanom na Zrinski i Frankopane te istaknuo kako obilježavanje spomendana na nacionalnoj razini omogućuje da ljudi spoznaju smisao i značenje njihove žrtve za sve. "Povijest nam govori o ženama koje su svoj život svjesno žrtvovale za dom i domovinu i tako ušle u kolektivnu svijest kao etičke i moralne vertikale vrijedne nasljedovanja. Takve su bile glasovite žene iz obitelji Zrinski i Frankopan", zaključio je predsjednik organizacijskog odbora mons. Juraj Kolarić. Istaknuo je da je misao vodilja u odabiru teme iskristalizirati ulogu i doprinos žena iz obitelji Zrinski i Frankopan ne samo u hrvatskoj kulturi već i etičkom i moralnom vrednovanju obitelji, obiteljskog doma i domoljublja.
ZAGREB - Dramski zbornik "Nagrada Marin Držić - Hrvatska drama 2011." koji sadrži dvije drame nagrađene na natječaju, "Krajolik s padom" Ivane Sajko i "Chick lit" Damira Šodana, objavila je zagrebačka izdavačka kuća "Disput". Drami Ivane Sajko dodijeljena je druga, a drami Damira Šodana treća nagrada, dok prva nagrada nije dodijeljena jer je stručno povjerenstvo Ministarstva kulture za dodjelu Nagrade za dramsko djelo "Marin Držić" 2011. smatralo da je kvaliteta većine radova poslanih na natječaj ispod razine koja bi trebala dostojno predstaviti recentnu dramsku produkciju u Hrvatskoj. Ivana Sajko u drami "Krajolik s padom" kroz promišljanja i sukobljavanje sa svijetom oko sebe protagonistica, žena pred porodom, preispituje osobne strahove vezane za zdravlje djeteta, ali ne isključivo u kontekstu vlastitog roditeljstva, nego u sudaru s ekonomskom, birokratskom i političkom stvarnošću koja je i apsurdna i korumpirana i teško pobjediva. U obrazloženju nagrade Povjerenstvo ističe da Sajko stoga traži odgovor na pitanje kakva budućnost očekuje generacije koje dolaze i koju će cijenu po vlastiti integritet eventualno plaćati. Drama Damira Šodana "Chick lit" iščašen je i groteskni prikaz hrvatske stvarnosti s fokusom na neobrazovane hrvatske nouveaux riches koji političkim i vjerskim manipulacijama, krađom i prisvajanjem društvene imovine, žive izvan stvarnosti koja se urušava, ali i prijeti njihovom učahurenom ispraznom življenju. Šodan u drami pokazuje niz klišeiziranih likova iz navodno visokog društva koji na svom partiju vodi isprazne, kvazi-intelektualne razgovore. No, istinski protagonist drame je, međutim, obespravljena i opljačkana skupina radnika koja tokom čitave večeri protestira pod prozorima vile u kojoj sudionici niti čuju niti vide što se izvan njihove zaštićene stvarnosti događa. Ta skupina pobunjenih za takozvanu elitu, ali i za gledatelje, ostaje nevidljiva. Dramatičarka i dramaturginja Ivana Sajko (1975.) dobitnica je nekoliko nagrada za dramsku književnost.
ZAGREB - Radnici Tiskare Vjesnik d.d. prekinuli su štrajk nakon što su im danas isplaćene zaostale plaće za srpanj i kolovoz. Plaće su radnicima isplaćene nakon pregovora Uprave i socijalnih partnera, a Uprava intenzivno radi na isplati plaće za rujan, priopćeno je iz Tiskare, u kojoj je danas nastavljena proizvodnja. Zbog vrlo teške situacije u Tiskari Vjesnik, te neisplate plaća za srpanj i kolovoz, radnici Tiskare jučer u šest sati započeli su generalni štrajk, poručujući da će trajati dok im se ne ispune zahtjevi. Radnici su postavili tri točke zahtjeva - isplatu plaća za srpanj i kolovoz, vraćanje kolektivnog ugovora ili barem pregovora za kolektivni ugovor te da vlasnik Tiskare, odnosno Vlada, konačno donese rješenje za Tiskaru. Radnici Tiskare već su prije 15 dana poludnevnim štrajkom od 9 do 14 sati upozorili Vladu na neizdrživo stanje u toj državnoj tvrtki, koja je u blokadi zbog dugova od oko 150 milijuna kuna, zbog čega 360 zaposlenih nije primilo plaće za srpanj i kolovoz.
ZAGREB - Zagrebački pomoćni biskup mons. dr. Ivan Šaško primio je jučer u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, delegaciju Republike Austrije na čelu s državnim tajnikom Sebastianom Kurzom, a razgovaralo se o ulozi Katoličke Crkve glede pitanja integracije u suvremenim izazovima sve snažnijih migracija i miješanja kultura te nastojanjima Republike Austrije oko integracije raznih skupina doseljenika u društvo, priopćeno je danas iz Zagrebačke nadbiskupije. Biskup Šaško je zahvalio za sve što je Republika Austrija učinila za Hrvate po svojim institucijama, kako tijekom rata za hrvatsku neovisnost - istaknuvši posebno suradnju karitativnih ustanova, tako i u sadašnjim društveno-političkim gibanjima, pri čemu je prepoznata iznimno važna uloga Crkve u skladu s naravi njezina poslanja, stoji u priopćenju. Državni tajnik Kurz i biskup Šaško istaknuli su Gradišćanske Hrvate kao primjer uspješnog integriranja u kojemu je očuvan vjerski i kulturni identitet, a istodobno razvijena privrženost novoj domovini i društvu. Sugovornici su se osvrnuli i na dijalog s drugim religijskim zajednicama, kao i na mjesto kršćanstva u kulturalnom oblikovanju europskog identiteta, s naglaskom na važnost religije u europskom odgojno-obrazovnom sustavu te promicanju mira.
IVANIĆ GRAD - U prometnoj nesreći koja se dogodila oko ponoći u Posavskim Bregima kod Ivanić Grada, poginuo je 20-godišnji mladić, izvijestila je Policijska uprava zagrebačka. Policija navodi kako je 20-godišnji mladić vozeći osobno vozilo opel corsa, zagrebačkih registracijskih oznaka, zbog neprilagođene brzine vozilom sletio u odvodni kanal, pri čemu je smrtno stradao. Tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku.
ZAGREB - Iako je bilo najavljeno da će se zagrebački koncert grupe Depeche Mode održati 23. svibnja 2013. na Hipodromu, njihov menadžment ipak se odlučio za stadion Maksimir, izvijestio je danas organizator zagrebačkog koncerta Adria Entertainment. Budući da su svi koncerti na europskom dijelu turneje smješteni na velike stadione, menadžment benda donio je odluku da i zagrebački koncert 23. svibnja 2013. bude na stadionu. Pozornica će biti smještena na istočnoj strani stadiona Maksimir, te je u prodaji samo zapadna tribina gore i dolje, travnjak i fan pit. Kapacitet stadiona bit će smanjen na 25.000 posjetitelja. Ulaznice za koncert su u prodaji od danas na svim prodajnim mjestima sistema Eventim, te online na www.eventim.hr . Članovi britanskog elektro-pop benda Depeche Modea novu turneju u 2013. godini, u sklopu koje će 23. svibnja ponovo posjetiti Zagreb, najavili su u utorak na tiskovnoj konferenciji u Parizu Depeche Mode će na turneji promovirati novi studijski album koji će biti objavljen na proljeće.