ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednik Vlade Zoran Milanović ustvrdili su danas kako afera nadzora ispisa telefonskih poziva nije ugrozila sustav nacionalne sigurnosti te da iz izvješća koja su o tom slučaju zaprimili ne proizlazi da je organizirani kriminal infiltriran u represivni i sigurnosni aparat. "Izvješće, koje je tajno i o čijem sadržaju ne mogu govoriti, ne implicira takvo što", rekao je hrvatski Predsjednik Ivo Josipović, upitan na konferenciji za novinare na Pantovčaku znači li jučerašnja poruka ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića - kako MUP-u neće prijetiti organizirani kriminal - da je kriminal dobro infiltriran u sustav. "Upravo primjer o kojem govorite pokazuje kako treba reagirati kad se otkrije povezanost, ali za to moraju biti dokazi. I naravno svatko, doslovno svatko u ovoj zemlji tko uđe u zonu kriminala i korupcije bit će procesuiran", poručio je novinarima. Ni premijer Milanović nema spoznaja o ugroženosti sustava ni povezanosti policije i kriminala te ističe kako su državne vlasti devet mjeseci imale povjerenja u ljude na čelu policijskog i sigurnosnog aparata. "Ja iz ovog slučaja, u onoj mjeri koliko sam uspio shvatiti, zaključujem da su ljudi koje se s pravom smatra organiziranim kriminalom opravdano nervozni i nesigurni. Naravno da organizirani kriminal uvijek pokušava ostvariti svoje veze prema vrhovima vlasti, izvršne vlasti, policije i tajnih službi. U slabim državama to je uobičajeno, u jakim državama to je nezamislivo i nemoguće. Mi idemo prema statusu jake države", rekao je premijer. Novinare su zanimali i razlozi smjene predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miševića te znači li to što u spomenutoj aferi nisu otkrivene nezakonitosti da u primjeni nadzora izlista telefonskih poziva nije bilo nikakvih nepravilnosti. Pitali su i jesu li dosad otkriveni kakvi propusti u tom "labavom" i području vrlo podložnom manipulaciji. "Nije labavo", poručio je Milanović istaknuvši da su mjere tajnog praćenja i prisluškivanja vrlo precizno definirane, da je sve dokumentirano te da je za njihovo provođenje potrebno "više potpisa", ali da to nije slučaj kod nadzora izlista. "Izlist mojih telefonskih poziva vjerojatno ima netko u Beču, Klagenfurtu ili Zagrebu. Dakle, to danas praktički više i nije tajna. Možemo razgovarati o tome da se i to radi uz nalog istražnog suca. Želim čuti mišljenje represivne struke", rekao je premijer. Osobno, dodao je, ne vidi problem da se ide u postrožavanje kriterija za nadzor ispisa, ali ističe kako to nije bit priče već borba protiv organiziranog kriminala, protiv loših dečki. "Neki od njih su se uznemirili", ustvrdio je ocijenivši kako se može razgovarati i o širem rješenju - tko to uopće kontrolira telefonske pozive. Za Josipovića je izuzetno važna višeinstitucionalna kontrola nad sigurnosnim sustavom. Ponovio je kako u konkretnom slučaju nije bilo kršenja zakona, ali i naglasio da bi sva nadležna tijela trebala zajedno analizirati primjenu dosadašnjih mjera te razmotriti neke tehničke aspekte primjene. "Mislim da tu ima prostora da svi skupa zajedno pogledamo da li možemo ustrojiti efikasniji sustav nadzora i izgraditi veće povjerenje prema onima koji nužno kao dio svog posla primjenjuju te mjere", rekao je Predsjednik. Na ponovljeno novinarsko pitanje zašto je smijenjen Mišević, Josipović je odgovorio kako upravo razlika između dosadašnjih i sadašnjeg izvješća govori o tome da nadzor nije rađen dovoljno efikasno, odnosno da nije davao sve one podatke koji se sad pojavljuju. Prema tome, istaknuo je, želja je da sve službe, pa i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, funkcionira tako da jamči svim građanima potpunost informacija i izvješća te da država jamči da se mjere neće primjenjivati na način kako to zakon ne predviđa. S tim se složio i Milanović ističući upravo ulogu saborskog odbora za nacionalnu sigurnost, koji vodi HDZ i u kojem sjede vladajući i oporbeni zastupnici te imaju ozbiljne ovlasti u nadzoru. "Neka idu gledati, neka nadziru, mi s tim ne da nemamo problema, nego to želimo", rekao je. Na pitanje zašto smjene u obavještajnoj zajednici nisu napravljene i ranije ako se pretpostavljalo da iz vrha SOA-e komuniciraju s pripadnicima krim miljea, Josipović je odgovorio kako to što su bili u komunikaciji ne znači da su bili i dio kriminalnog miljea, jer je njihov posao da imaju prodor i u taj milje. "Nemojmo olako zaključivati iz sadržaja. Ne znači da su ljudi koji su u obavještajnom sustavu, koji imaju kontakte s različitim ljudima, samo zato kriminalci i pripadnici kriminalnog miljea. Za to postoje nadležne službe", rekao je Predsjednik te najavio je da će se cijeli slučaj ispitati i na političkoj i zakonskoj osnovi. "Ovaj slučaj je nešto na čemu ćemo mi pokazati da ova država s jedne strane beskompromisno ide protiv kriminala, a s druge strane da će s velikom pozornošću brinuti o zaštiti ljudskih prava. Ja osobno, kao izabrani predsjednik, ću na tome inzistirati, a siguran sam da to isto želi i Vlada", poručio je. Milanović je, pak, istaknuo kako ne može komentirati je li bilo kontakata između SOA-e i kriminala. "Da sam smatrao da ih ima ja bih prvog dana inzistirao na smjeni. Nisam znao, nisam smatrao. Pretpostavljao sam da nema", rekao je premijer ističući kako čini razliku između operativaca i čelnika sigurnosnih službi.
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je večeras kako je važno i da mu je iznimno drago što će Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora, na čijemu je čelu oporba, imati priliku obaviti nadzor nad izvješćem u slučaju afere nadzora telefonskih poziva te kako misli da cijeli taj slučaj neće biti predmet politizacije. Ta stajališta predsjednik Josipović iznio je u večerašnjem intervjuu za RTL televiziju u kojemu se osvrnuo na aktualnu aferu prisluškivanja osoba iz Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) i čelnih ljudi Agrokora te nadzora izlista telefonskih razgovora. Na novinarsko pitanje hoće li saborski zastupnik Miroslav Tuđman (HDZ), predsjednik mjerodavnoga saborskog Odbora koji će donijeti odluku o spornom izvješću, vjerodostojno obaviti svoj posao, predsjednik Josipović istaknuo je kako je "Miroslav Tuđman izabran za zastupnika u Sabor, a kasnije i konsenzusom postavljen na sadašnju poziciju i ne bi se smjelo sumnjati u njegovu nepristranost". "Važno je poslati poruku kako je država odlučna u borbi protiv organiziranoga kriminala. S druge strane, bilo je bitno takvu poslati poruku jer su se u medijima pojavile razne špekulacije o razilaženju premijera i mene kada je riječ o pravcu djelovanja državnih institucija, poput sigurnosnih službi", rekao je predsjednik Republike. Naglasio je kako je i današnja zajednička konferencija za novinare potvrdila da između premijera Zorana Milanovića i njega ne postoji razmimoilažanje. Opetovao je kako nije bilo povrede zakona te da je zajednička odgovornost premijera i predsjednika države osigurati borbu protiv korupcije i kriminala i povjerenje građana kako bismo svi bili sigurni da neće biti kršenja ljudskih prava. Na pitanje koji su razlozi razrješenja predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miščevića, predsjednik Josipović odgovorio je kako je jedan od razloga unaprjeđenje sigurnosnoga sustava te ponovno ukazao na razliku između dosadašnjih i sadašnjeg Miščevićeva izvješća. S tim u vezi napomenuo je da su neki mediji objavili netočne navode kojih nema u spomenutom izvješću. Kako je rekao, osobno bi bio "sklon soluciji prema kojoj mjeru ispisa poziva osigurava neko sudsko tijelo, jer je upravo pravosuđe jamstvo da netko tko je prerevan neće zloupotrijebiti tu mjeru. Za mjere koje naređuje policija predsjednik smatra smatra da bi trebalo naći bolji mehanizam nadzora te da je "to stvar mijenjanja zakona". Kad je, pak, riječ o ulasku Hrvatske u Europsku uniju (EU), predsjednik Josipović izrazio je čvrsto uvjerenje da će Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. postati članica EU-a , a kritike u vezi izvješća o monitoringu o kojima su mediji pisali prošli tjedan, smatra reinterpretacijom toga izvješća.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ocijenio je danas da promptna reakcija predsjednika države i Vlade Ive Josipovića i Zorana Milanovića na aferu nadzora izlista telefonskih poziva ulijeva povjerenje. "Mogu sa zadovoljstvom reći da su dva dužnosnika reagirali kako se i očekuje, dakle promptno. Naravno da ne mogu govoriti o informacijama jer dužnost predsjednika Sabora ne prima informacije pa nema neposredan uvid, ali moram reći da mi se sviđa i da ulijeva povjerenje da predsjednici države i vlade iziđu pred javnost kad se dogode takve stvari i da kažu što misle, kako ocjenjuju i što će dalje", rekao je Leko u emisiji "S Markova trga" Hrvatskog radija. Suglasio se s porukom da se od borbe protiv korupcije ne smije odustati te istaknuo da mu se sviđa što se od Sabora, odnosno od nadležnog Odbora za nacionalnu sigurnost traži da u ime tih građana provjeri sve što se događalo, kako bi javnost imala kontrolu nad sustavom. Pozitivnim smatra i to što je ministar unutarnjih poslova zatražio nadzor Odbora za nacionalnu sigurnost. "To je dobar znak da se ne boji kontrole, nego da poziva kontrolu u Ministarstvo u nadzor mjera koje poduzimaju osobe koje se bave tajnim praćenjem", rekao je. Na pitanje treba li drugačije postaviti civilni nadzor nad radom policije, Leko je odgovorio da svaka demokratska vlast mora biti kontrolirana, ali da treba paziti da potreba za nadzorom ne šteti borbi protiv kriminala. Suglasje u Odboru za nacionalnu sigurnost oko imenovanja ravnatelja Sigurnosnoobavještajne agencije (SOA) Leko tumači kao znak da se respektiraju nacionalni interesi i nacionalna sigurnost kao vrijedan dio društvenog i političkog života, "posebno u dinamičnim uvjetima tranzicije, kad puno stvari još nije posloženo". Na pitanje stoji li još kod prijedloga da se osigura nadzor nad radom glavnog državnog odvjetnika, Leko je rekao da nadzor nad njegovim radom provodi Sabor, ali da smatra da bi trebala postojati i institucija koja bi nadzirala je li glavni državni odvjetnik nešto propustio učiniti.
ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je danas na konferenciji za novinare da će zbog sumnje da je policija zloporabila sustav tajnog prikupljanja podataka i uhodila više osoba iz vrha Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) tražiti smjenu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića te osnivanje saborskog istražnog povjerenstva."Tražit ćemo ostavku ministra Ostojića i ako on ima imalo obraza sam bi posegnuo za takvom odlukom", kazao je Karamarko. Istaknuo je i da bi zbog te afere, osim ministra Ostojića, ostavke trebali dati i ravnatelj policije te čelnik Policijskog USKOK-a.Karamarko smatra da bi Ostojić trebao dati ostavku zbog svoje političke odgovornosti, a "ukoliko ga premijer Zoran Milanović pokriva, onda i on".Karamarko je izrazio bojazan da bi, nakon današnje smjene ravnatelja Ureda za nacionalnu sigurnost Petra Miševića, mogla biti uništena pripadajuća dokumentacija o tom slučaju, kako bi im se na saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost "donijela pročišćena 'idealna' dokumentacija koja govori da je sve bilo u redu". Izrazivši šokiranost što je čuo na zajedničkoj konferenciji predsjednika Republike Ive Josipovića i premijera Zorana Milanovića, predsjednik HDZ-a ocijenio je da je ona bila klasični primjer obmane javnosti zamjenom teza. "Očito se ide na zataškavanje same afere", ocijenio je. Karamarko zanimljivim smatra zaključak Josipovića i Milanovića da izvršna vlast funkcionira po zakonu. "Kako ta dvojica gospode s dva brda znaju da je u ovom slučaju bilo sve u redu?", upitao se. Također, upitao se i zašto je Mišević danas hitno smijenjen. "Ako je Mišević u svojem izvješću o nadzoru Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost zaključio da je bilo kršenja zakona i neregularnog postupanja, to je znak da nadzor funkcionira i da su ga trebali pohvaliti jer je otkrio devijacije u djelatnosti Policijskog USKOK-a prema SOA-i", kazao je Karamarko. Osvrćući se na slučaj šefa SOA-e Josipa Buljevića, predsjednik HDZ-a istaknuo je da se radi o nagrađivanom čovjeku kojeg cijene i u inozemstvu te je, kako je kazao, morao otići zbog svoje stručnosti i potpune distanciranosti od politike. Napomenuo je i da bi, ukoliko je pokrenuta istraga protiv Buljevića, o tome trebao biti upoznat predsjednik Josipović, koji mu je nadređen. Upitao se zašto pred Buljevićevom zgradom sada stoji policijsko ophodno vozilo."Sada da bi opravdali svoje zloupotrebe od njega pokušavaju napraviti kriminalca. Samo da bi opravdali svoje kriminalne i nezakonite radnje", rekao je Karamarko.
ZAGREB - Na zagrebačkom području danas su uhićena trojica muškaraca koje se sumnjiči da su se zbog počinjenja više kaznenih djela udružili s nedavno uhićenim pripadnicima Policijskog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK) Markom Svalinom i Vjekoslavom Drnićem, izvijestio je poslijepodne MUP. Iako neki mediji nagađaju da su trojica uhićenih policajci, glasnogovornica ravnateljstva policije Jelena Bikić u izjavi za Hinu opovrgnula je tu informaciju. Neslužbeno se doznaje da se neki od uhićenih dovode u vezu s umirovljenim časnikom HVO-a Vinkom Žuljevićem zvanim Klica, kojega se u medijima često povezivalo s jednim zagrebačkim mafijaškim klanom. Žuljević je javnosti postao poznat tijekom suđenja za ubojstvo Veselina Marinova u kojem je zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbi. U službenom priopćenju objavljenom na MUP-ovim internetskim stranicama navodi se da su uhićeni hrvatski državljani stari 51, 46 i 41 godinu "zbog zbog postojanja osnova sumnje da su se s navedenim policijskim službenicima udružili zbog počinjenja više kaznenih djela". "Nakon provođenja kriminalističkog istraživanja trojica osumnjičenika bit će predana pritvorskom nadzorniku, a protiv njih će se podnijeti kaznena prijava Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta", ističu u MUP-u. Svalina i Drnić USKOK-u su prijavljeni 28. rujna zbog počinjenja više kaznenih djela protiv službene dužnosti. U MUP-u ističu da su današnja uhićenja rezultat kriminalističkog istraživanja koje je trebalo utvrditi okolnosti i identitete drugih osoba povezanih s dvoje uhićenih policajaca.
ZAGREB - Danas razriješeni čelnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petar Mišević na tu je dužnost imenovan 18. travnja 2009. odlukom bivšeg premijera Ive Sanadera i bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a prije dolaska na tu dužnost radio je u Sigurnosno informativnoj službi (SIS) i Protuobavještajnoj agenciji (POA). Predsjednici države i Vlade, Ivo Josipović i Zoran Milanović usuglasili su se danas, nakon razmatranja događaja o aferi nadzora izlista telefonskih razgovora, kako nije bilo kršenja zakona u primjeni određenih zakonskih mjera koje na raspolaganju ima represivni aparat. Dogovorili su, međutim, da će razriješiti predstojnika Ureda Vijeća Petra Miševića. To se dogodilo nakon što je Večernji list jučer objavio da je policija pod političkim vodstvom ministra Ranka Ostojića zloupotrijebila sustav tajnog prikupljanja podataka i uhodila više osoba iz vrha Sigurnosno obavještajne agencije, te više ključnih ljudi iz Agrokora. Taj list tvrdi da je zlouporaba otkrivena nedavno, i to kroz stručni nadzor koji Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost obavlja nad tajnim službama te Operativno tehničkim centrom za nadzor telekomunikacija. Nadzor je pokazao da su zloupotrebe neposredno provodili policajci iz policijskog USKOK-a i to tako da bi na zahtjeve za izlistima telefonskih kontakata za pojedince pod kriminalističkim obradama nadopisivali i telefonske brojeve osoba iz vodstva SOA-e i Agrokora, piše list. Ministar unutarnjih poslova Ostojić odbacio je navode objavljene u Večernjem listu, rekavši kako na temelju analize svih izvješća dobivenih od policije odgovorno tvrdi da policajci nisu napravili nikakvu zlouporabu, te da kao ministar stoji iza zakonitog rada policije.
ZAGREB - Unatoč smanjenju sredstava, manjem broju premijera i kapaciteta Splitsko ljeto ove je godine bilježilo veći broj posjetitelja i ostvarilo veće prihode, a završilo je i u plusu s deset tisuća kuna, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, predstavivši novog ravnatelja tog festivala maestra Tončija Bilića koji će na tom mjestu zamijeniti maestra Nikšu Barezu. Kao neke od razloga za takve rezultate Zlatar Violić je, na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka Festivalskog vijeća, izdvojila osobno zalaganje maestra Bareze i ravnateljice dramskog programa Senke Bulić, ali i estetsku raznolikost, promicanje splitskih glazbenih i kazališnih autora te dovođenje vrhunskih imena svjetske i europske scene. Najavila je da će se 26. listopada imenovati novi ravnatelj kojega, napomenula je, biografija opunomoćuje da se prihvati tog posla u 59. i 60. sezoni "koje će zaokružiti jednu praksu i tražiti određene promjene sukladno organizaciji festivala u suvremenom trenutku". Bilić poznaje rad i ustrojstvo svih segmenata Splitskog ljeta, od organizacijskih do izvedbenih, a i sama činjenica da pripada Splitu nije otežavajuća već dodatna dobra okolnost, dodala je. Upitana hoće li se objediniti dvije funkcije, bude li Bilić na skorašnjem Gradskom vijeću potvrđen i na mjesto intendanta splitskog HNK, ministrica je rekla da je jasno kako Splitsko ljeto ne može funkcionirati bez HNK, a ta suradnja bila je preduvjet i u situacijama kada je bila riječ o dvjema osobama. Ne mislim da bi se trebalo raditi o automatskom preklapanju funkcije, ali se modeli trebaju povezati kako bi se, kao što bi se trebalo i u nekim drugim gradovima, programi izvođeni na ljetnim festivalima mogli izvoditi i kroz godinu, dodala je.
VIROVITICA - U povodu 110. obljetnice Opće bolnice u Virovitici, tu je bolnicu danas posjetio ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je rekao da će ministarstvo u roku od 15 dana predstaviti plan sanacije županijskih bolnica s nositeljima, rokovima sanacija i mjerama koje bi trebali provesti vlada i Sabor. "Naša misija su dnevne bolnice i objedinjeni hitni bolnički prijam, a zajedno sa županijama i bolnice za produženo liječenje", rekao je ministar Ostojić. Bolnica u Virovitici sa skromnim smještajnim i kadrovskim kapacitetima prvi put se spominje 1841. godine, a tek je 1902. izgrađeno krilo s 59 postelja. Glavna bolnička zgrada izgrađena je 1966. godine, kada je bilo 415 postelja. Bolnica je dograđena 1984. godine, a 2010. izgrađena je nova zgrada u koju je uloženo 35 milijuna kuna. Ovih dana završeno je opremanje četvrtog kata nove zgrade u koji je preseljena abdominalna kirurgija. U opremanje preseljenih odjela uloženo je oko 4,5 milijuna kuna, a treba spomenuti i oko 400 tisuća kuna donacija, rekla je ravnateljica bolnice Ana Bajer-Feketić. Ministar Ostojić naglasio je kako će do kraja godine završiti projekt objedinjenoga hitnog bolničkog prijama.
DUBROVNIK - Otvorenjem izložbe "Dani pobjede - oslobođenje hrvatskog juga" u tvrđavi Imperijalu na Srđu danas je počeo trodnevni program obilježavanja 20. obljetnice oslobođenja hrvatskoga juga od srpskocrnogorske okupacije. Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilač rekla je da se tom izložbom želi zahvaliti braniteljima na žrtvi, herojstvu i pobjedi te oteti zaboravu najteže razdoblje suvremene dubrovačke povijesti. Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Ante Nazor govorio je o danima oslobađanja hrvatskog juga, kada se, kako je rekao, na južnom bojištu oslobađao kamen po kamen. Dopredsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba komodor Ivica Tolić rekao je kako je bitka za oslobođenje dubrovačkog područja bila i prva velika vojna akcija u Domovinskom ratu, a brigadir Veselko Gabričević podsjetio je da je Dubrovnik bio 187 dana u okruženju. Nazočnima su govorili i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić te ravnateljica Muzeja suvremene povijesti Varina Jurica-Turk. U sklopu programa obilježavanja 20. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga danas je počeo i stručni skup.
ZAGREB - Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) pod predsjedanjem predsjednika HBK-a đakovačko-osječkoga biskupa mons. Marina Srakića, na kojem se razgovaralo o posjetu predsjednika hrvatske Vlade Zorana Milanovića Svetoj Stolici održano je danas u sjedištu HBK u Zagrebu, priopćilo je Tajništvo HBK. Tajništvo HBK navodi da su biskupi razgovarali o predstojećem posjetu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića Svetoj Stolici, kao i o simpoziju o vezama Svete Stolice i Hrvatske, koji, 29. listopada u Vatikanu, u povodu obilježavanja 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske organizira hrvatsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici. Na zasjedanju su biskupi razmotrili i pojedinosti vezane za nacionalno zahvalno hodočašće u Rim u "Godini vjere", koje će se održati od 5. do 9. studenoga, navodi se u priopćenju. Na zasjedanju je, kako navodi tajništvo HBK, sudjelovao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico. Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije izvijestio je kako je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić doputovao iz Rima kako bi sudjelovao na izvarednom plenarnom zasjedanju HBK te da se kardinal Bozanić nakon završetka zasjedanja vratio u Rim kako bi nastavio sudjelovati na 13. redovnoj općoj Biskupskoj sinodi o novoj evangelizaciji.
DUBROVNIK - U Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, u organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Tokiju, Turističke zajednice i grada Dubrovnika, 13. studenoga održat će se zajednički koncert japanskog orkestra AUN-J Classic Orchestra i dubrovačkoga Simfonijskog orkestra, priopćila je Turistička zajednica grada Dubrovnika. Tim povodom u Dubrovniku je boravila skupina glazbenika iz Japana koja je kolegama iz dubrovačkoga Simfonijskog orkestra predstavila svoje tradicionalne instrumente, a dogovorili su se i o repertoaru zajedničkog koncerta. Zajedno s glazbenicima, u Dubrovnik u studenome dolazi i televizijska ekipa iz Japana koja će za državnu televiziju snimati dokumentarni film o gostovanju japanskih glazbenika u Dubrovniku te reportažu o gradu. Od početka godine do polovice listopada u Dubrovniku je boravilo oko 35.000 japanskih turista, što je 27 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvareno je 70.000 noćenja ili 28 posto više nego prošle godine.
VIŠKOVO - Mještani općine Viškova, koji od jučer kamionima blokiraju ulaz na odlagalište otpada Marišćinu i traže da se ono zatvori odlučili su danas popodne da će nastaviti prosvjed i blokadu dok ih se sudskim nalogom ili fizički ne prisili da odu. O toj odluci glasovalo je oko 50 prosvjednika koji su bili na ulazu u Marišćinu kada ih je o rezultatima sastanka s načelnikom Viškova Goranom Petrcom i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom izvijestio predstavnik prosvjednika i predsjednik Kriznoga eko-stožera Marišćine Josip Katalinić. Katalinić je rekao da su prihvaćeni samo zahtjevi o reviziji ekološke studije projekta Marišćine te da su se dogovorili da se provede pilot-projekt primarne selekcije otpada zasad samo u općini Viškovu. Nismo se složili o daljnjem odovozu otpada na Marišćinu, rekao je Katalinić, dodajući da se nisu dogovorili o onome što je mještanima najvažnije. Ako se uz novi otpad na Marišćinu bude prevozio i balirani otpad sa zatvorenog odlagališta Viševca, u sljedeća dva mjeseca bit će nam još teže, a smrad će biti još veći, rekao je Katalinić i dodao kako mještani traže i da se ogovorne za Marišćinu kazneno prijavi. Obersnel je nakon sastanka također rekao kako su se dogovorili o pilot-projektu primarne selekcije otpada i reviziji studije utjecaja Marišćine na okoliš.
VARAŽDIN - Dvadesetak prosvjednika zapriječilo je jutros traktorima ulaz u pogon za baliranje komunalnog otpada u Brezju, na ulazu u Varaždin, prosvjedujući tako zbog načina na koji se rješava problem varaždinskog smeća. No, usprkos prosvjedu, gradska komunalna tvrtka "Varkom" otpad normalno dovozi i istovaruje jer je napravljen drugi, privremeni prilaz balirki. Prosvjednici traže sanaciju odlagališta bala s kojega se širi smrad te tvrde kako se u Brezje ne dovozi samo komunalni nego i industrijski otpad te da se on nerijetko rasipa po prilaznoj cesti. Kažu da su oni zabrinuti mještani okolnih naselja, ali i nekih udaljenijih, da su se okupili spontano te da će kod balirke ostati sve dok ne dođe predstavnik inspekcije zaštite okoliša i utvrdi činjenično stanje te provjeri ima li u Brezju otpada koji ondje ne bi smio biti. Prosvjednike je kao predstavnik Eko-stožera iz Varaždina i udruge "Vaga", koji su tu u rujnu organizirali prosvjed, došao poduprijeti gradski vijećnik Nino Lučić. Istaknuo je da oni podupiru zahtjeve prosvjednika da se ispita utemeljenost sumnja da se u Brezje ne dovozi samo miješani komunalni otpad te zahtijevaju da inspekcija zaštite okoliša, mjerodavni iz grada Varaždina i Ministarstva zaštite okoliša objasne građanima zašto se i dalje dopušta balirati i odlagati otpad na ilegalnom odlagalištu. Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš izjavio je novinarima da ne razumije pokušaj javnog pritiska na gradsku vlast u trenutku kad se konačno počeo rješavati problem otpada u Varaždinu. "U petak su javno otvorene ponude za dobivanje koncesije za novonastali varaždinski otpad i nakon što povjerenstvo pregleda i ocijeni pristigle ponude te ih rangira prema kriteriju za odabir predložit će Gradskome vijeću odluku o odabiru koncesionara i o poništenju postupka - ako postoje razlozi za odbijanje ponuda", rekao je.
DUBROVNIK - U Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, u organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Tokiju, Turističke zajednice i grada Dubrovnika, 13. studenoga održat će se zajednički koncert japanskog orkestra AUN-J Classic Orchestra i dubrovačkoga Simfonijskog orkestra, priopćila je Turistička zajednica grada Dubrovnika. Tim povodom u Dubrovniku je boravila skupina glazbenika iz Japana koja je kolegama iz dubrovačkoga Simfonijskog orkestra predstavila svoje tradicionalne instrumente, a dogovorili su se i o repertoaru zajedničkog koncerta. Zajedno s glazbenicima, u Dubrovnik u studenome dolazi i televizijska ekipa iz Japana koja će za državnu televiziju snimati dokumentarni film o gostovanju japanskih glazbenika u Dubrovniku te reportažu o gradu. Od početka godine do polovice listopada u Dubrovniku je boravilo oko 35.000 japanskih turista, što je 27 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvareno je 70.000 noćenja ili 28 posto više nego prošle godine.
DUBROVNIK - Kazalište Marina Držića u Dubrovniku u petak, 26. listopada premijerno će izvesti predstavu Uga Bettija "Zločin na kozjem otoku" u režiji Georgija Para, najavljeno je danas na konferenciji za novinare. Glavne uloge u predstavi imaju Glorija Šoletić, Jasna Jukić i Ivona Kundert, a uz njih se pojavljuju Vedran Mlikota i Branimir Vidić Flika. Scenograf je Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, skladatelj Đelo Jusić, a suradnik za scenski pokret Miljenko Vikić. "Zločin na kozjem otoku" govori o odnosima triju žena iz iste obitelji i njihovoj sudbini obilježenoj odlaskom Enrica - muža, oca i brata te pojavom misterioznoga muškarca Angela koji se predstavlja kao najbolji prijatelj odbjeglog Enrica.