Iz PBZ-a tako navode da je iznenađujuća, ali ne i neočekivano visoka, petpostotna godišnja stopa inflacije u rujnu rezultat rasta cijena hrane zbog više stope PDV-a, sezonskih prilika (tj. suše) te rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, ali i povećanja administrativno reguliranih cijena električne energije i plina te goriva.
Tako je doprinos rasta cijena hrane godišnjoj stopi inflacije iznosio 1,6 postotnih bodova, električne energije 1 postotni bod, plina 0,8 postotnih bodova, a goriva 0,5 postotnih bodova.
Rujanski dvanaestomjesečni prosjek dosegnuo je time 2,9 posto, u skladu s ovogodišnjom procjenom prosječne stope inflacije oko 3,2 posto, navode iz PBZ-a. Dodaju kako najavljeno 30 postotno povećanje cijene grijanja, iako visoko, na kretanje stope ne bi trebalo imati osjetan učinak s obzirom na nizak ponder.
Istodobno, kretanje cijena hrane i nafte na svjetskim tržištima u trećem kvartalu ove godine bilo je raznoliko "te je trenutno teško predvidjeti njihovo kretanje do kraja godine, no rizici nagore svakako su izraženi".
Naime, pojašnjavaju iz PBZ-a, svjetske cijene hrane u trećem tromjesečju ove godine bile su u prosjeku više za oko 13 posto u odnosu na prvi i drugi kvartal, dok su cijene nafte pale u odnosu na početak godine te su u drugom i trećem tromjesečju bile 10-ak posto niže nego u prvom kvartalu.
Iduće godini analitičari PBZ-a predviđaju prosječnu stopu inflacije od oko 3 posto. Pritom ocjenjuju da pritisci na rast cijena i dalje neće dolaziti od domaće potražnje, već prvenstveno od viših cijena energije i PDV-a, uslijed ukidanje nulte stope, te cijena hrane i goriva.
"Potencijalni rizici da inflacija bude viša dolaze od eventualnog daljnjeg usklađivanja cijena energije, kao i volatilnosti kretanja cijena hrane i goriva", navodi se u publikaciji PBZ-a.
Uz ostalo, analitičari PBZ-a bave se i kretanjima na svjetskom deviznom tržištu, koje je prošli tjedan bilo pod utjecajem postizanja dogovora oko zajedničkog nadzora banaka u eurozoni, što je potaknulo jačanje eura prema svim značajnijim svjetskim valutama.
Na prošlotjedni rast tečaja kune prema euru pak utjecalo je jačanje korporativne potražnje, a ovaj se tjedan očekuje nastavak pritisaka na rast tečaja jer je sezona potrošnje energenata tek počela te se ne isključuje mogućnost reakcije središnje banke u slučaju snažnijih pomaka, predviđaju analitičari PBZ-a.