Trgovinska bilanca, prema najnovijim podacima tamošnje vlade, u rujnu je iskazala manjak od 558,6 milijardi jena (7,0 mlrd. američkih dolara), dok je u istom mjesecu godine ranije ostvaren višak od 288,8 milijardi jena. Manjak proizlazi iz oštrog pada izvoza u tome mjesecu na godišnjoj razini, od čak 10,3 posto.
Riječ je o prvom rujanskom trgovinskom manjku od 1979. godine kada su se počele voditi odgovarajuće statistike, a posljedica je pada potražnje za čitavim nizom proizvoda, od kemikalija i automobila do medicinskih proizvoda i računalnih dijelova.
Time je trgovinski manjak u prvi šest mjeseci tekuće fiskalne godine, koja traje od 1. travnja 2012. do 31. ožujka 2013. godine, dosegnuo 3.220 milijardi jena, što je najveći polugodišnji trgovinski manjak u više od tri desetljeća.
Japanski uvoz u rujnu je uvećan 4,1 posto zbog većeg uvoza energenata nakon nuklearne katastrofe povezane s tsunamijem, koji su pogodili zemlju u ožujku prošle godine, iznudivši zatvaranje tamošnjih nuklearnih postrojenja. Nekoć je struja proizvedena u tamošnjim nuklearkama podmirivala oko trećinu energetskih potreba te otočne zemlje.
Uz mukotrpan oporavak od teške atomske krize, treće najveće svjetsko gospodarstvo snažno pogađa i dužnička kriza u eurozoni, slabljenje potražnje iz Kine i snažan jen.
Izvoz u Kinu, najvećeg japanskog trgovinskog partnera, sunovratio se čak 14,1 posto, pogođen padom potražnje za japanskim brendovima na području industrijskih strojeva i automobilske industrije, čemu je negativno pridonijelo i šire usporavanje kineskog gospodarstva.
Trgovinske rezultate pritisnule su i slabije isporuke u SAD, najveće svjetsko gospodarstvo.
Goleme štete nanio je i spor Tokija i Pekinga oko teritorijalnih voda, izazvavši otkazivanje tisuća letova, dok su tri najveća japanska proizvođača automobila izvijestila o oštrom padu prodaje u Kini u rujnu. Toyota je pritom najgore prošla, zabilježivši pad prodaje od čak 48,9 posto na godišnjoj razini.