Publikacija sadrži radove 12 autora koji su 2010. sudjelovali na okruglom stolu "Skrb o beskućnicima - integracija ili separacija" te donosi objedinjeni pogled iz stručne, znanstvene i korisničke perspektive.
Glavna urednica Olja Družić Ljubotina istaknula je da publikacija objedinjuje iskustva različitih stručnjaka koji se bave problemom beskućništva koji govore o ulozi države, lokalne zajednice, civilnih udruga i vjerskih organizacija o ovoj temi te svjedočenja dvaju beskućnika o njihovim iskustvima takvoga života.
"Uz pružanje hrane i smještaja beskućnicima, potrebno je umrežavanje države, lokalnih zajednica, nevladinih udruga i cjelokupne zajednice kako bi napravili jedinstvenu strategiju borbe protiv beskućništva", rekla je Družić Ljubotina.
Predstojnik Studijskog centra socijalnog rada Zoran Šućur istaknuo je porast broja beskućnika u većini zemalja Eurospke unije te naglasio da velik broj ljudi Zapadne Europe živi u ekstremnom siromaštvu.
"Broj beskućnika dosegao je razinu neviđenu od Drugog svjetskog rata", rekao je Šućur dodavši da u posljednje vrijeme dolazi do promjene profila beskućnika.
Među beskućnicima, nastavio je, sve je više ljudi iz ruralnih područja, mladih i djece, a ovaj trend se neće tako lako promijeniti.
Istaknuo je da podaci Eurobarometra iz 2010. pokazuju da je među nezaposlenima 20 posto onih koji bi u budućnosti mogli postati beskućnici napomenuvši da je beskućništvo oblik siromaštva koji sa sobom veže i probleme ovisnosti, zdravstvene i mnoge druge probleme.
Smatra da je ova publikacija poticaj za istraživače da dobiju cjelovitiji uvid u fenomen beskućništva, ali i važna za provoditelje političkih mjera.
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić kazao je da je, nažalost, u Hrvatskoj 20 posto ljudi koji žive ispod statističke granice siromaštva i u neimaštini. "Beskućništvo je jedan od najekstremnijih i najgorih oblika siromaštva, a tu se vidi i svjesnost i razvijenost društva, rekao je dodavši da društvo može biti zdravo samo ukoliko ljudi imaju jednaku šansu.
Istaknuo je da Zagreb kroz pučke kuhinje i sustav koji brine o beskućnicima radi puno bolje od ostatka države, no cijela zemlja i grad, smatra, mogu puno više napraviti u pogledu siromaštva napomenuvši da je jedina mjera borbe protiv siromaštva optimizam i šansa.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da je u Zagrebu nezaposlenost duplo manja nego u ostalim djelovima Hrvatske te da ima mjere socijalne politike najbolje u ovom dijelu jugoistoka Europe.
Podsjetio je da je u Zagrebu prema istraživanju provedenom prije desetak godina oko 350 do 450 beskućnika iz mjeseca u mjesec.
"Najbolja socijalna mjera je zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, bolja suradnja vlade i grada", kazao je Bandić.