ZAGREB - MMF-ov opis stanja u Hrvatskoj govori da je ono zabrinjavajuće, a za poboljšanje su potrebni nastavak štednje i rezovi te osiguranje gospodarskog rasta, izjavio je jučer ministar financija Slavko Linić komentirajući u srijedu objavljene preporuke misije MMF-a Hrvatskoj. MMF govori o alarmantnom i zabrinjavajućem stanju u pogledu rasta javnog duga, a javni dugovi rastu stoga što je Vlada napokon izračunala koliko je stoje dugovi brodogradnje, zdravstva, željeznica i drugih sustava, kaže Linić. Dodaje da pored svih uspjeha oko kontrole deficita, državnim preuzimanjem problematičnih kredita javni dug raste, a njegova otplata ugrožava mnoge procese u Hrvatskoj. Linić ističe da je tijekom 2013. i u sljedećim godinama neophodna daljnja financijska konsolidacija te da Vlada mora nastaviti s kontrolom deficita. Vlada smatra da rezanja treba nastaviti, kao i borbu za ekonomski rast jer će bez rasta biti vrlo teško smanjiti javne rashode, dodaje. Po njegovom mišljenju, za prevelike rashode rješenje nisu novi nameti i porezi nego štednja i razvoj. Možemo li ostvariti oboje bit će lakše, a ako ne opcija je štednja, dodaje. "Moramo nastaviti jačanje fiskalne discipline, a promjenama porezne politike rasteretiti gospodarstvo da bi bilo konkurentno, te poreznu presiju na plaće polako preusmjeravati na poreze prema bogatima koji imaju dosta imovine", kaže Linić. Upitan razmišlja li Vlada o povećanju PDV-a na određene proizvode s nula na deset posto kako preporuča MMF, Linić je podsjetio da se od 1. siječnja 2013. nulta stopa PDV-a pretvara u pet postotnu, što zasad nema potrebe mijenjati. Preporuke o većem rastu PDV-a na određene proizvode Vlada će po njegovim riječima razmotriti ako i kad ocijeni da njezine projekcije gospodarskog rasta nisu ostvarive.
ZAGREB - Preporuka MMF-a za produženjem dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina može se ostvariti tek u ne baš skoroj budućnosti, rekao je jučer ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Da bi Hrvatska ostvarila visoki rast BDP-a morala bi imati barem dva milijuna zaposlenih. Ako i zaposlimo sve ljude sa zavoda za zapošljavanje, još će nam nedostajati radne snage, stoga produžavanje dobi za odlazak u mirovinu čeka Hrvatsku u budućnosti, ali ne u doglednoj budućnosti, izjavio je Mrsić komentirajući jučerašnju zaključnu izjavu misije MMF-a. Prosječna životna dob u Hrvatskoj produžila se tri puta manje nego u zemljama Europske unije, što također pokazuje da je upitno trebamo li mi odmah primjeniti preporuku MMF-a, dodao je Mrsić. Što se tiče ostalih preporuka MMF-a, Mrsić je istaknuo da su neke od njih već ugrađene u hrvatsko zakonodavstvo, samo je pitanje kojom brzinom će se te promjene odvijati. Hrvatska Vlada opredijelila se za štednju, ali i poticanje investicija i rast BDP-a, a mjere koje predlaže MMF dolaze u obzir ako Vlada ne uspije u tim namjerama, rekao je Mrsić. Misija MMF-a u objavljenoj zaključnoj izjavi, nakon boravka u Hrvatskoj u okviru redovnih godišnjih konzultacija, uz ostalo preporuča brže povećavanje dobne granice za umirovljenje na 65 godina za žene, dodatno povišenje dobne granice za umirovljenje na 67 godina i za muškarce i za žene, povećanje kazni za prijevremeno umirovljenje te pojačanje kontrole nad očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina. Misija preporuča više fleksibilnosti na tržištu rada, racionalizaciju prekomjerne zaposlenosti i plaća u javnom sektoru, revidiranje neodrživih mirovinskih i zdravstvenih sustava, a među preporukama je i ona o povećanju nulte stope PDV-a na određene proizvode na 10 posto, umjesto na najmanje dopuštenih 5 posto.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske smatra da preporuke MMF-a nisu ništa novo te da poništavaju humanost, jednakost, socijalnu pravdu i slobodu. U komentaru zaključne izjave misije MMF-a, koja je ovih dana boravila u Hrvatskoj u sklopu redovnih konzultacija, SSSH ističe kako bi "bilo poželjno" od dužnosnika MMF-a čuti odgovore na pitanja zašto napredak znanosti i tehnologije ne olakšava položaj radno ovisnog stanovništva te zašto uz sva ta unapređenja moramo raditi duže, okruženi tjeskobom i nesigurnošću? Zašto sve bogatija društva trebaju izdvajati sve manje za socijalne potrebe svojega stanovništva, zašto rastu kriminal, individualna i socijalna patologija te zašto hrlimo prema 22. stoljeću s ljudskim i radničkim pravima 19. stoljeća, pitanja su koja MMF-u postavlja SSSH.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) pozvala je hrvatsku Vladu da "štetne i protivne interesima hrvatskih građana preporuke MMF-a ne posluša", već da krene u žurno stvaranje uvjeta za normalno poslovanje te da oporezuje bankarski sektor koji je svih ovih godina bio nedodirljiv. "Naznake iz preporuka misije MMF-a Vladi za rješavanje nagomilanih gospodarskih problema su puštanje duha neoliberalne nemani iz boce kako bi mogla nastavit harat po Hrvatskoj", ocjenjuje HUS u reakciji na zaključnu izjavu misije MMF-a u kojoj se uz ostalo preporučuje dodatno povišenje dobne granice za umirovljenje na 67 godina te povećanje nulte stope PDV-a na određene proizvode na 10 posto, umjesto na najmanje dopuštenih 5 posto. U HUS-u ocjenjuju kako je "vrhunac neukusa i cinizma" preporučivati povećanje uvjeta za odlazak u punu mirovinu u zemlji u kojoj je na zavodu za zapošljavanje više od jedne četvrtine nezaposlenih iz dobne skupine do 34 godine. To, dodaju, znači da je pravilo završetkom školovanja završavati na zavodu za zapošljavanje i nalazit se u brojnoj skupini isključenih i suvišnih ljudi. I prije nekoliko dana je objavljeno kako u dijelu javne uprave desetak tisuća ljudi radi s ispunjenim uvjetima za odlazak u punu mirovinu, podsjećaju iz HUS-a. Sindikatu se nameće se pitanje, ukoliko bi se poslušala ta "redikulozna preporuka" MMF-a, kada će i hoće li se uopće zapošljavati mladi, obrazovani, stručnjaci. U HUS-u smatraju kako je preporučivati podizanje stope PDV-a na određene proizvode (kruh, mlijeko, lijekove...), umjesto na dopuštenih pet posto, na veću stopu "krajnje licemjerno i nepravedno jer će direktno pogoršati ionako neodrživ životni standard većine građana".
ZAGREB - Razgovori proizvođača i prerađivača mlijeka i predstavnika Ministarstva poljoprivrede vezano uz otkupnu cijenu mlijeka i stanja u tom sektoru nastavit će se za šest dana kada će radno tijelo definirati 'mliječni kodeks' koji treba dogovoriti fer play odnos između proizvođača i prerađivača i odrediti parametre za izračun cijene mlijeka. Izvijestili su to sudionici jučerašnjeg sastanka Savjeta za mlijeko koji su novi sastanak tog tijela najavili za 14 dana. Pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Ganter rekla je da će sljedeći tjedan krenuti razgovore s HBOR-om glede eventualnog moratorija na trenutne kredite, a osnovano je i radno tijelo koje će definirati načine rješavanja problema, od stočne hrane i njene cijene do definiranja 'mliječnog kodeksa' kojim bi se trebao dogovoriti fer play odnos između proizvođača i prerađivača mlijeka. Što se tiče same otkupne cijene mlijeka izvjesno je da će ići dodatnih 15 lipa po kilogramu, što su najavile mljekare, ali vrlo je bitan 'mliječni kodeks' u kojem se više ne govori da će se cijena određivati po modelu EU 5 ili 15 ili 27, već o fer play odnosu gdje će se točno znati koje su obveze proizvođača i prerađivača što se tiče cijene i svih drugih odnosa koji slijede iz njihovih međusobnih ugovora, kazala je. Vezano uz zahtjeve proizvođača da im država pomogne sa 60 lipa po kilogramu mlijeka do ulaska u EU, Ganter je rekla kako Hrvatska takve interventne mjere, koje je imala ranije, više ne može provoditi, jer ubrzo ulazimo u EU. Ono što se može napraviti su posebne potpore koje će ići zajedno sa ostalim isplatama početkom sljedeće godine u vidu potpore po mliječnom grlu, a one bi se mogle kretati od 300 do 600 kuna. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić rekao je kako traže izračun otkupne cijene mlijeka po modelu EU 27, pomoć od 60 lipa po kilogramu do ulaska u EU kako bi se proizvođačima pomoglo zbog suše i povećanja ulaznih troškova koji su im u zadnjih nekoliko mjeseci povećani više od 50 posto.
ZAGREB - Ovogodišnje 33. Zagrebačke književne razgovore, koji su ove godine pod naslovom "Književnost u drugim jezicima" posvećeni prijevodnoj književnosti, sinoć je u Zagrebu otvorio predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) Božidar Petrač. Pozdravljajući sudionike iz Bugarske, Francuske, Grčke, Španjolske, Velike Britanije, Makedonije i Hrvatske Petrač je podsjetio na tradicionalno prožimanje i utjecaje susjednih književnosti s hrvatskom književnosti. Na hrvatsku pisanu riječ vrlo su rano utjecale ne samo klasična grčka književnost, nego i latinska sa srodnim romanskim jezicima, a od ranoga doba mogu se pratiti i preradbe te prijevodi na hrvatski jezik iz talijanske, njemačke i ugarske književnosti, rekao je predsjednik DHK-a. Istaknuo je kako je Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, bio jedan od najpoznatijih europskih latinista 16. stoljeća, a i danas se recepcija hrvatske književnosti u svijetu može pratiti i po prijevodima hrvatskih književnika, kao primjerice, nobelovca Ive Andrića, etničkog Hrvata iz Bosne, te Miroslava Krleže, Nikole Šopa, Slavka Mihalića, Anđelka Vuletića i Mire Gavrana. Ocijenio je da je Hrvatska bila, jest i bit će mjesto prožimanja različitih kultura, što može posvjedočiti i aktualna izložba hrvatske kulture u Francuskoj. Radni dio 33. Zagrebačkih književnih razgovora počinje danas u 10 sati u prostorijama Društva hrvatskih književnika, a poslijepodne u sklopu manifestacije bit će predstavljen i hrvatski prijevod romana francuske autorice Carole Martinez "S posjeda Mrmora".