Najveći dio postojećih problema s nelikvidnošću želimo riješiti u prvih šest mjeseci, poručio je Linić predstavljajući konačni prijedlog toga zakona kojim se definiraju i rokovi plaćanja.
Definiranjem rokova plaćanja pokušavamo poslat poruku svim gospodarstvenicima - morate voditi brigu o isplati plaća, o plaćanju svojih obveza prema vjerovnicima, naglasio je Linić.
Rokovi plaćanja su vrlo rigorozni prema državi i lokalnoj samoupravi, što je u skladu s Direktivom EU da plaćanja moraju biti u roku 30 dana, osim u zdravstvenom sustavu gdje rok može biti 60 dana, istaknuo je Linić.
Njegova je poruka gospodarstvenicima - svoje obveze morate plaćati u roku 30 dana, možete dogovoriti sa svojim dobavljačima i 60 dana, ali kroz 60 dana se dugove mora platiti.
To je mnogima najteže razumijeti, jer dosad je pitati za naplatu duga bio zločin. Dužnici su poduzetnicima kreirali način ponašanja, no ovaj će zakon promijeniti ponašanje dužnika, naglasio je Linić koji od gospodarstvenika zahtijeva da plaćanje prema svom dobavljaču, svom radniku, stave u prvi plan.
Upozorio je na alarmantne podatke o nelikvidnosti, jer su neizvršene osnove za plaćanje došle na razinu 90 posto sredstava raspoloživih za novčane transakcije.
'Običnu' nelikvidnost ima 3700 pravnih subjekata s oko 700 milijuna kuna, blokadu računa do 360 dana ima 16.580 subjekata s preko 7,7 milijardi kuna, a više od 360 dana 56.778 subjekata s oko 36 milijardi kuna, upozorio je Linić.
Stoga Vlada mora hitno intervenirati, a mi smo za početak provedbe zakona osigurali 400 djelatnika, te još 200 ljudi koje ćemo educirati za rad u nagodbenim vijećima, rekao je Linić.
Osnovano je 60 nagodbenih vijeća, od kojih će u Zagrebu raditi 25 vijeća, u Osijeku osam, u Rijeci 13, a u Splitu 14 vijeća. Oni trebaju riješiti 23.000 predmeta u Zagrebu te između osam i 14 tisuća predmeta izvan Zagreba.
Nakon prve godine provedbe novog zakona, Linić očekuje da će se situacija normalizirati tako da će Hrvatskoj biti dovoljno 12 nagodbenih vijeća.
Također je pripremljen informatički sustav, tako da će svi zainteresirani moći svakodnevno na web portalima dobiti sve informacije.
Procjenjuje se da u blokiranim poduzećima ima oko 67.000 radnika, no prava "krvna slika" tog "zamrznutog" dijela gospodarstva vidjet će se kada se počnu čistiti dugovi.
Ministarstvo financija će u prvom valu pokušati riješiti ukupno 55.009 predmeta, od kojih 50.588 po skraćenom postupku za pravne subjekte s do 10 zaposlenih i dugom do milijun kuna.
Najveći dio tih predmeta odnosi se na obrtnike, od kojih uglavnom ne očekuju naplatu dugova, već da će ih osposobiti za nastavak poslovanja. Ministarstvo, međutim, neće spašavati obrtnike koji su, umjesto da plate dug, izvukli svoju imovinu i prebacili je na žene, djecu i sl.
Također se s Visokim trgovačkim sudom krenulo u brisanje tvrtki koje nemaju imovine ni zaposlenih, a po procjeni radi se o dugu od sedam do osam milijardi kuna. To bi trebalo biti obavljeno do kraja godine.