Istaknuto je to na 1. konferenciji o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije koja se do 21. rujna održava u sklopu Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na Zagrebačkom velesajmu, a okupila je stotinjak domaćih i sudionika iz regije.
Najavljujući za listopad u Saboru novi zakon o energiji kroz koji će se provoditi razvoj energetike u Hrvatskoj, pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić kazao je i da 31. listopada dolazi novi tarifni sustav za 2013. za proizvodnju električne energije iz OIE-a.
Taj se sustav neće bitno mijenjati, ali će omogućiti otkup energije već u fazi probnog rada pogona, uvodi se i promjenjivi dio tarife na mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici (do 15 posto fiksnog dijela tarifne stavke).
Time se želi potaknuti domaća komponenta u projektima, a produžuje se i rok poticanja za vjetroelektrane (VE) s 12 na 14 godina, čime se očekuje poboljšanje ekonomske isplativosti VE.
Leverić je najavio i nove pomake HEP-a, posebno kod malih hidrolektrana, za što je i jučer potpisan jedan ugovor, a u svemu se očekuje jača aktivnost domaćih tvrtki i proizvođača.
Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta naglasila je veliki hrvatski potencijal i energetsku perspektivu, posebno u OIE s biomasom, kao i s VE, te vjeruje da će to pokrenuti i razvoj drugih sektora, građevine, metalske i industrije gume i plastike te drugo.
Na konferenciji su izneseni i podaci da je Hrvatska u usporedbi s EU prosjekom instalirane snage na tisuću stanovnika u prošloj godini za 145,75 kW bila ispod tog prosjeka, a da se prema energetskoj strategiji planira da do 2020. postigne iznad 300 kW/1000 stanovnika čime bi se približila top sedam zemalja EU-a.
Cilj je i do 2020. postići da se iz VE realizira 1.200 MW, za razliku od sadašnjih oko 130 MW, a višestruko se planira povećati i realizacija iz OIE, pri čemu najviše iz elektrana na biomasu, sa sadašnjih 140 na 420 MW te iz fotonaponskih sustava s 45 na 250 MW.
Novi planirani investicijski ciklus od oko 120 milijardi kuna u energetske i projekte energetske učinkovitosti u srednjeročnom bi razdoblju trebao povećati i broj radnih mjesta i znatno smanjiti energetsku ovisnost Hrvatske o uvozu.
Plan je i do 2020. postići da se najviše ili 23 posto energije dobije iz vodne snage, 23 posto iz OIE, 19 posto iz ogrjevnog drva, 15 posto iz prirodnog plina, 9 posto iz sirove nafte, a najmanje 2 posto iz toplinske energije.
Objašnjena je i energetska strategija EU-a 20-20-20 do 2020., kojoj se pridružuje i Hrvatska, pri čemu se 20 posto energije planira dobiti iz OIE, za 20 posto povećati energetska učinkovitost u odnosu na sada te za 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova.