Ministar Zmajlović istaknuo je uspješnost projekta "Dabar u Hrvatskoj", koji se provodi već 20 godina, a kojim je ta semiakvatična životinjska vrsta i ujedno najveći glodavac na sjevernoj zemljinoj polutki vraćena u prirodna staništa u kojima je nekada obitavala. "Zadovoljni smo što dabar danas živi u vodotocima naših rijeka Lonje i Česme, te rukavcima Drave", rekao je.
Podsjetio je da je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, kao temeljni dokument zaštite prirode, utvrdila veliki broj smjernica za očuvanje biološke raznolikosti, a jedan od najvažnijih je potreba za očuvanjem i unaprjeđenjem postojeće raznolikosti divljih vrsta te za povratkom nestalih vrsta u prirodu, gdje god je to moguće i prihvatljivo.
Na nestanak dabra iz prirodnog staništa u Hrvatskoj krajem 19. stoljeća utjecalo je više čimbenika, a jedan od presudnih bio je nepovoljno čovjekovo djelovanje, kazao je Zmajlović dodavši da se vrlo slično dogodilo i u ostatku Europe, jer je dabar opstao samo na četiri odvojena lokaliteta. "To se promijenilo zahvaljujući akcijama povratka dabra na njegova nekadašnja staništa", rekao je i dodao da će pristupanje Hrvatske Europskoj uniji dodatno intenzivirati međusektorsku suradnju svih nadležnih institucija radi očuvanja divljih vrsta i njihovih staništa.
Upozorio je da najveću prijetnju divljim vrstama u Hrvatskoj predstavlja uništavanje i gubitak staništa te sve pozvao na odgovorno ponašanje. "Zaštićena područja ne predstavljaju prepreku razvitku već komparativnu prednost održivog razvoja i zelenog gospodarstva. Jedan od strateških prioriteta je zaštita divljih vrsta, staništa i njihovih eko sustava za buduće naraštaje, ali i osiguranje održivog razvitka koji mora primijeniti sve potrebne mjere zaštite kako bi se izbjegao negativni utjecaj čovjeka na okoliš", istaknuo je.
Gradonačelnik Ivanić-Grada Boris Kovačić naglasio je da su na području toga grada 1992. započela istraživanja potencijalnih staništa za dabra kojeg tada nije bilo u Hrvatskoj, a kao jedno od najboljih područja odabrani su vodotoci i vodene površine u šumi Žutica. Rijeke Lonja i Česma sa svojim starim rukavcima i novim tokovima, mrtvicama i barama nastanjene su dabrovima u razdoblju od travnja 1996. do ožujka 1998. godine, naveo je i poručio kako uspješni povratak dabra sve raduje, ali i obvezuje.
Josip Margaletić, prodekan Šumarskog fakulteta u čijoj se organizaciji održava simpozij, istaknuo je kako je dabar u Hrvatsku vraćen zahvaljujući suradnji hrvatskih i bavarskih znanstvenika, a najznačajniji doprinos ponovnom naseljavanju dabra u staništa Hrvatske, rekao je, zasluga je velikog broja sudionika na čelu s profesorom Marijanom Grubešićem, djelatnikom Šumarskog fakulteta.
Međunarodni simpozij o dabru do 20. rujna okuplja više od sto znanstvenika i stručnjaka iz 25 zemalja Europe i Sjeverne Amerike.