Na svom prvom sastanku u utorak su se u Otočcu ob Krki u Sloveniji kao predstavnici svojih vlada sastali Arhar i financijski stručnjak kojega je angažirala hrvatska vlada, Zdravko Rogić. "Nas dvojica smo trasirali put u tom procesu i definirali važne točke koje su utjecale na događaje oko Ljubljanske banke Zagreb", rekao je Arhar za emisiju "Odmevi" Slovenske televizije.
Arhar je naveo da je "velika sreća" što su i on i Rogić dobro upoznati sa problematikom kojom su se i ranije često bavili i o tome u različitim prilikama razgovarali, ali da su i ranije rješenja bila ovisna od politike, a ne od stručnjaka.
Na pitanje hoće li on i Rogić do kraja ove godine dvjema vladama ponuditi za obje strane zadovoljavajuće stručno rješenje, Arhar je rekao da su obojica "svjesni da je vrijeme značajan element", ali da će biti potrebno više sastanaka. "Naša je ambicija da se ponovno sastanemo u roku 15 dana, ali ćemo to morati uskladiti s našim obvezama", rekao je Arhar.
Na pitanje da li je rješenje pitanja štediša Ljubljanske banke, odnosno povlačenje tužbi protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj za slovensku stranu uvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om, Arhar je rekao da to stvarno ne zna i da to nije pitanje za njega kao vladina opunomoćenika nego za slovensku državu.
Na prvom sastanku u vezi problema duga Ljubljanske banke Rogić i Arhar dogovorili su se da će napraviti detaljnu inventuru svih dosadašnjih događaja vezanih za pitanje duga Banke hrvatskim štedišama, te nakon toga ponuditi rješenje koje bi trebalo zadovoljiti obje strane.
Rogić i Arhar istaknuli su kako je došlo vrijeme da se napokon završi ta priča koja već 22 godine opterećuje odnose dviju zemalja, te izrazili optimizam da uskoro mogu dogovoriti rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane. Neće biti predložen nikakav matematički model, već ćemo vidjeti koji je najbolji način za izlazak iz slijepe ulice, izjavio je novinarima nakon sastanka Zdravko Rogić. Novi bi se sastanak Rogića i Arhara održati u roku dva tjedna.
Financijski stručnjaci dobili su mandat svojih vlada da pokušaju rješiti problem tzv. prenesene štednje, tj. štednje koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država.
Po ranije objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura, od čega je 260 milijuna eura Hrvatska preuzela u javni dug, a 160 milijuna eura je preostali dug koji hrvatske štediše pokušavaju utjerati sudskim tužbama.
Hrvatska traži da se priznaju obveze matične banke prema filijali, koje je Slovenija pokušala odgoditi.