Više od 25.000 ljudi ubijeno je od početka sirijskog ustanka u ožujku 2011., prema podacima nevladinog Sirijskog opservatorija za ljudska prava, a kriza postaje sve krvavija i brutalnija sukobima vojske i ustanika u dva najveća grada, Damasku i Alepu. Prema podacima Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice, više od 200.000 Sirijaca izbjeglo je u Tursku, Libanon, Irak i Jordan, ali u te susjedne zemlje prelijeva se i sukob, a samo izbjeglice.
LIBANON
Najmanje tri osobe ubijene su u petak, petog dana sektaškog nasilja u Tripoliju, velikom gradu na sjeveru Libanona, između suparničkih četvrti alavita i sunita, što je preslika rata u Siriji. Najmanje 15 osoba je ubijeno, a 86 ranjeno u pet dana sukoba između skupine Džabala Mohsena, alavitskog pristaše sirijskog režima i njegovih protivnika, sunita iz četvrti Bab el-Tebane.
Te su žrtve najnovija epizoda u nizu sukoba koji potresaju Tripoli na sjeveru Libanona koji je 30 godina živio pod sirijskom hegemonijom. Od ustanka u Siriji u ožujku 2011., u tim sporadičnim sukobima deseci su ubijeni, a deseci ranjeni, dok se dvije zemlje međusobno optužuju za kršenje zajedničke granice.
Početkom kolovoza uhićen je bivši libanonski ministar informiranja blizak sirijskom režimu Michel Samaha pod sumnjom da je sa šefom sirijske sigurnosne službe, generalom Ali Mamlukom pripremao napade na istaknute političare i vjerske vođe u Libanonu u cilju raspirivanja međuvjerskih ubijanja.
TURSKA
Turska vojska ubila je ovaj tjedan više od 20 boraca Kurdske radničke stranke (PKK) odgovarajući na napad separatista na vojni konvoj dan ranije. Nove akcije PKK-a turski dužnosnici i analitičari povezuju sa sukobom u Siriji.
Huseyin Celik, jedan od potpredsjednika turske vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), optužio je Damask za poticanje napada. "Poznato je da PKK surađuje s Mohabaratom (sirijske tajne službe). Turskog neprijatelja Bašar al-Asad smatra svojim saveznikom", rekao je Celik novinarima ovaj tjedan.
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan izgradio je prijateljske odnose sa sirijskim predsjednikom prije krize. No s jačanjem represije nad narodnom pobunom, Turska je počela zahtijevati odlazak Bašara al-Asada i omogućila protivnicima njegova režima da se organiziraju na turskome tlu na kojem primila i više od 70.000 sirijskih izbjeglica.
Surađujući sa Slobodnom sirijskom vojskom koja se suprotstavlja al-Asadu, turski vođe dolili su ulje na vatru i približili PKK sirijskom režimu, navode analitičari. Takvo je stanje vladalo i prije 1998., kada je Damask pružio utočište PKK-ovu vođi Abdullahu Ocalanu.
Više od 40.000 ljudi ubijeno je u u 28 godina dugom sukobu između turske vojske i PKK-a koji ratuje za neovisnu kurdsku državu na jugoistoku Turske.
ARMENCI
Više od 3000 Armenaca iz Sirije otišlo je u svoju matičnu državu. Prema nekim procjenama, u Siriji je između 60.00 do 100.000 kršćana iz Armenije. Potomci su Armenaca izbjeglih pred pokoljem tijekom Prvog svjetskog rata u Osmanskom carstvu.
Više stotina sirijskih Armenaca zatražilo je armensko državljanstvo u zadnjih šest mjeseci, što znači da raste zabrinutost za njihovu budućnost u Siriji. Ministarstvo za usljeništvo kazalo je za agenciju AFP da stanje još nije kritično i da u Siriji nema protuarmenske histerije niti stvarne prijetnje, no ako se stanje pogorša, Armenija im je spremna pomoći.
IRAN
Šijitski Iran, jedna od rijetkih islamskih zemalja koje podržavaju režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada jer su Asadovi alaviti bliski šijitima, najavio je da će pitanje krvavog sukoba u Siriji postaviti na sastanku na vrhu nesvrstanih idućeg tjedna u Teheranu.
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA
UN optužuje Islamsku Republiku Iran da opskrbljuje Siriju oružjem. Rusija je pak u ponedjeljak optužila Zapad da ustanike opskrbljuje velikim količinama oružja sa Zapada koje dostavlja kroz treće zemlje. Sjedinjene Države i Velika Britanija tvrde da isporučuju komunikacijsku opremu, ne i oružje ustanicima. Vjeruje se da Saudijska Arabija i Katar, dva jaka arapska protivnika Al-Asadova režima financiraju dotok oružja ustanicima.
Dosadašnji pokušaji međunarodne zajednice da zaustavi krvoproliće nisu urodili plodom. Nacrte rezolucija kojima se traži odlazak sirijskog predsjednika Bašara al-Asada vetom su u Vijeću sigurnosti zaustavile dvije stalne članice i saveznice tog režima, Rusija i Kina.
Mirovna misija Kofija Annana, bivšeg glavnoga tajnika UN-a, kojemu su mandat povjerili UN i Arapska liga, nije zaustavila sukob, kao ni međunarodni promatrači koji su se ovaj tjedan povukli.
Težište prijedloga međunarodne zajednice sada su humanitarna pitanja. Francuska predlaže hitno uvođenje zone zabrane letenja nad dijelom Sirije bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a. A UN i međunarodne humanitarne agencije u izvješćima navode da obje sukobljene strane krše pravila i konvencije o ratovanju i zahtijevaju slobodan pristup za medicinsku i drugu pomoć. I dok sukobi traju međunarodna zajednica razmjenjuje optužbe za naoružavanje dviju strana čime se krši UN-ova rezolucija.
MOZAIK NARODA I VJERA
Kršćani čine nekih deset posto stanovništva multietničke Sirije. Isusovac Paolo Dall'Oglio koji je 30 godina djelovao u Siriji, pozvao je u intervjuu za agenciju AFP kršćane da se ne dopuste uvući se u spiralu mržnje u Siriji, "zemlji arapskog ekumenizma".
Dall'Oglio, koj je u lipnju na zahtjev režima napustio svoj samostan Mar Musa, muslimansko-kršćansko okupljalište u Siriji, drži da bi međunarodna zajednica trebala "proglasiti geostratešku neutralnost Sirije". Bila bi to neutralnost poput austrijske nakon Drugog svjetskog rata, kaže Dall'Oglio i poručuje da "Sirija ima izgleda biti arapski ekumenski ideal" jer u toj su zemlji "kršćani, muslimani i židovi očuvali drevnu civilizaciju, razvili je i usmjerili je zapadu".
Alaviti čine tek 15 posto stanovnika Sirije i igraju opasnu igru s kršćanima koji su u manjem dijelu dali u to uvući, kaže isusovac i žali što neki redovnici vjeruju da je Bašar al-Asad "jedini bedem crkve protiv fundamentalista", a da je "Zapad prodao dušu vragu". U nadi da će Papa posjetom Libanonu u rujnu znati suzbiti taj iracionalni element upozorava kako bi se "međuvjerska mržnja, ako prevlada u Siriji, koja je zemlja-model po mozaiku naroda i vjera, mogla razliti regijom".