U organizaciji Sladorane, koja posluje u sustavu virovitičkoga Vire, Dan polja šećerne repe održan je na imanju kooperanta te tvrtke Mirka Boškovića u Cerni.
Očekuje se da će zbog proljetnog mraza, a zatim i ljetne suše, prinosi šećerne repe prosječno biti manji oko 20 posto, istaknuo je pomoćnik direktora Viro-kooperacije Javor Katušić.
Po hektaru će se prosječno dobiti 45 do 50 tona slatkog korijena, a u Sladorani očekuju da bi ukupna proizvodnja mogla biti oko 450.000 tona šećerne repe.
Zbog nedostatka oborina, u županjskoj Sladorani najavljuju da će šećernu repu sa svojeg područja početi vaditi oko 10. rujna te ističu da bi kiša dobro došla i zbog strojnog vađenja korijena.
Očekuju da bi kampanja vađenja i prerade šećerne repe mogla trajati od 80 do 90 dana.
Po Katušićevim riječima, Sladorana ima 440 kooperanata, a među njima nema mnogo onih kojima je šteta na šećernoj repi 50 posto i više.
"Onim kooperantima koji zbog loših prinosa ne budu mogli podmiriti dugove tvrtka će, kao i do sada, naći model kako im olakšati situaciju", rekao je Katušić i dodao kako je 92 posto kooperanata iz Vukovarsko-srijemske županije, a ostali iz Brodsko-posavske županije.
Govoreći o ovogodišnjemu proizvodnom ciklusu, podsjetio je da je sjetva obavljena rano, početkom ožujka, te da je zbog niskih temperatura i dva mraza u fazi nicanja presijano oko 900 hektara. Svibanj i početak lipnja obilovali je oborinama, repa je sjajno napredovala pa se očekivala i rekordna godina, no dvomjesečna suša učinila je svoje.
Po riječima predsjednika uprave Sladorane Luke Burilovića, tvrtka će ovih dana s kooperantima početi ugovarati proizvodnju za iduću godinu, a cijena će biti kao i ove godine - 300 kuna po toni s digestijom od 16 posto.
Dan polja šećerne repe održan je na imanju Mirka Boškovića, dugogodišnjeg kooperanta Sladorane koji zbog navodnjavanja očekuje iznadprosječne prinose.
Bošković je u linearni sustav navodnjavanja i pripremu tla uložio oko milijun kuna, a očekuje prinos od 70 tona šećerne repe po hektaru.
"Na ovome mjestu navodnjavamo 35 hektara, od čega je devet hektara pod povrćem, a ostalo pod šećernom repom", rekao je Bošković te dodao da su dosad četvorni metar navodnjavali sa 170 litara vode, a do kraja ta će se količina povećati na 200 litara po četvornome metru.