Analiza u kojoj je sudjelovalo više od dva milijuna ispitanika pokazala je da smjenski rad uvelike remeti životni bioritam pojedinca i ima razne loše utjecaje na njegov životni stil. Znanstvenici se slažu da bi manji broj noćnih smjena pridonio smanjenju obolijevanja od raznih bolesti.
Tim znanstvenika iz Kanade i Norveške obradio je rezultate 34 istraživanja. Od ukupno 17.359 slučajeva raznih koronarnih bolesti, među kojima je i srčani udar, 6.598 infarkta miokarda i 1.854 moždana udara dogodi se uslijed loše opskrbe mozga kisikom koji se doprema krvlju, a istraživanja su pokazala da su ovi slučajevi češći kod osoba koje rade u smjenama. Znanstvenici su u obzir uzeli i društveno-ekonomski status radnika, njihov način prehrane te opće zdravstveno stanje.
Kanadski znanstvenik Dan Hackam smatra da osobe koje rade u smjenama imaju više problema s kvalitetom sna, kao i neredovitom, odnosno lošom prehranom. "Osobe koje rade u večernjim i noćnim smjenama nemaju precizno definirano razdoblje za odmor. Njihov živčani sustav zapravo je neprestano aktiviran, što se može odraziti na povećanu razinu kolesterola u krvi ili pretilost", smatra Hackam.
Jane White, menadžerica u Institutu za sigurnost na radu i zdravlje također smatra da zaposlenici koji rade u smjenama "mogu imati problema s apetitom i probavom, s obzirom na to da im je bioritam iz dana u dan neuravnotežen, a neki među njima posežu za lijekovima za spavanje ili smirenje, što može utjecati na njihovo ponašanje, na veću mogućnost nesreća na radu i na koncu se općenito odraziti negativno na zdravstveno stanje pojedinca".