Radi se o do sada najvišem postotku glasača koji bi prihvatili ateista otkako je Gallup 1937. počeo postavljati to pitanje u svojim anketama.
Tada još, međutim, nije utvrđivan točan postotak onih koji bi glasovali za ateista te prvi koristan podatak datira iz 1958. kada je samo 18 posto Amerikanca reklo da bi prihvatilo nevjernika za predsjednika.
Ipak, iako tijekom 75 godina ankete pokazuju da je trend u porastu, treba napomenuti da je ateizam na dnu popisa obilježja koje Amerikanci smatraju poželjnim kod predsjednika. Nevjernici se na toj listi nalaze i iza homoseksualaca.
Na vrhu popisa prihvatljivih karakteristika nalaze se žene kao i kandidati koji nisu bijelci, s obzirom da bi za takve kandidate bilo spremno glasovati 95 i 96 posto birača.
"Pratimo jednu golemu promjenu tijekom vremena u odnosu na pitanje glasovanja za ateista", objasnila je analitičarka Karlyn Bowman. "Brojevi, međutim, podsjećaju i da je ovo duboko religiozna zemlja. To ne znači da svi idu na misu nedjeljom već da je Amerikancima prisutnost vjere u njihovim životima važna".