Alexander Lehmann iz EBRD-a izjavio je za televizijsku postaju POP-TV da je glavni razlog za smanjenje očekivanja rasta u regiji tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe ocjena da kriza u eurozoni neće biti tako brzo riješena. U smanjenim očekivanjima za Sloveniju uz to je uzet u obzir faktor recesijskih kretanja u nekim od glavnih vanjskotrgovinskih partnera Slovenije, posebno Italije. Unatoč mjerama slovenske vlade na financijskoj konsolidaciji, ocjena je EBRD-a da će stanje u eurozoni i dalje negativno utjecati na potražnju koja bi mogla pomoći slovenskom izvozu, a EBRD ne očekuje niti brzo rješenje stanja u slovenskim bankama zaduženim za kreditiranje poduzeća koje su pogođene kreditnim 'grčem'.
U Sloveniji je zato vjerojatniji pesimistični scenarij mogućnosti gospodarskog oporavka iako uvijek postoje mogućnosti da se stvari poprave, rekao je Lehman.
Dodao je da ga najviše brine što banke u Sloveniji i dalje akumuliraju slaba potraživanja zbog čega ne mogu obavljati svoju osnovnu kreditnu funkciju te da je za Sloveniju bitno privući nove investicije, popraviti standarde u korporativnom upravljanju, a bilance banaka očistiti od slabih kredita.
Skupini tranzicijskih država, u koju spada i Slovenija, EBRD u svom novom izvješću za ovu godinu najavljuje prosječni rast BDP-a od 2,7 posto, a iduće godine 3,2 posto, što je manje od prognoza u svibanjskom izvješću.
U EBRD-u za ovu godinu, osim Sloveniji, pad gospodarskih aktivnosti prognoziraju još Hrvatskoj i Mađarskoj, dok kao pozitivne primjere rasta izdvajaju Poljsku, Slovačku i Latviju.