Ministrica Pusić u utorak je u svojstvu promatrača sudjelovala na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica, na kojem se raspravljalo o dopunjenom prijedlogu MFF-a za razdoblje 2014.-2020. Europska komisija dopunila je svoj prijedlog sedmogodišnjeg proračunskog okvira iz lipnja prošle godine jer se sada mora uzeti u obzir ulazak Hrvatske u EU-u 1. srpnja 2013. godine. Najveći dio iznosa za Hrvatsku, kao i za druge zemlje članice, dolazi iz dviju proračunskih stavki - kohezije i poljoprivrede. Prema prijedlogu Komisije, u sklopu kohezijske politike Hrvatska bi u sedmogodišnjem razdoblju mogla povući 8,7 milijardi eura. U sklopu proračunskog poglavlja koje uključuje poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš za Hrvatsku je predviđeno 3,5 milijardi eura. Ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji europski proračun iznosi 13, 741 milijardi eura u obvezama, a 9,956 milijardi u stvarnim plaćanjima.
Europski proračun se iskazuje na dva načina - odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine s jedne strane i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih financijskih godina, koji su stvarno isplaćeni u toj godini, s druge strane .
"Mi smo zadovoljni prijedlogom Europske komisije", rekla je ministrica Pusić.
Predviđena sredstva za Hrvatsku "predstavljaju veliku šansu i njima bi se, ako studije izvedivosti to pokažu, moglo financirati povezivanje s jugom zemlje, to jest Pelješki most, ali i cijeli niz drugih projekata, budući da je najveći dio sredstava predviđen upravo za povezivanje europskog teritorija, za infrastukturne, razvojne projekte. Budemo li imali pameti, imamo goleme šanse", rekla je ministrica Pusić.
Hrvatska strana smatra da Komisijin prijedlog precizno odražava ono što je dogovoreno tijekom pristupnih pregovora.
Svi ministri koji su sudjelovali u raspravi, koja je bila otvorena za javnost, pozdravili su dolazak Hrvatske u europsku obitelj i njezino uvrštenje u višegodišnji proračun., no oko proračuna se uvijek vode žestoke bitke među zemljama članicama. One su podijeljene u dvije skupine, na one koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju i na one čiji su doprinosi veći od onoga što dobiju natrag.
Prva skupina, kojoj se pridružila i Hrvatska, neformalno se naziva "prijateljima kohezije". Riječ je o novim zemljama članicama, kojima su se pridružile neke od starijih članica poput Italije ili Španjolske. One se žestoko protive smanjivanju kohezijskih sredstava, kojima se sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim regijama u Europskoj uniji.
Druga skupina, tzv. "prijatelji boljeg trošenja", smatra da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti izuzeta.
Komisija je za razdoblje 2014.-2020. predložila MFF u iznosu od 1.033 milijarde eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, a 988 milijardi eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BND-a.
Dopunjeni iznos koji predlaže Komisija zbog ulaska Hrvatske veći je za osam milijardi eura u odnosu na prijedlog od prošle godine. Do iznosa od 13,7 milijardi predviđenih za Hrvatsku došlo se preraspodjelom nekih proračunskih stavki, pa su tako sredstva za kohezijsku politiku za sadašnjih 27 zemalja članica smanjena za 5,5 milijardi eura.
Dio zemalja koji se zauzima za manji proračun, poput Velike Britanije i Švedske, zatražio je da se predviđena sredstva za Hrvatsku osiguraju preraspodjelom proračuna, a ne njegovim povećanjem.
Britanski ministar za Europu David Lidington rekao je da proračun treba ograničiti na jedan posto bruto nacionalnog dohotka, kazavši da MFF izražen u stvarnim plaćanjima, treba biti "barem 100 milijardi eura manji od prijedloga Komisije".
S druge strane, zemlje poput Slovačke i Mađarske žalile su se zbog smanjenja kohezijskih sredstava.
Povjerenik Europske komisje za proračun Janusz Lewandowski branio je prijedlog, pozvavši one koji traže preraspodjelu da otvoreno kažu kojoj zemlji članici i od kojeg programa treba oduzeti da bi se osigurala sredstva za Hrvatsku.
Namjera ciparskog predsjedništva je postići dogovor o MFF-u do kraja ove godine, iako to mnogi smatraju preambicioznim ciljem. Ciparsko predsjedništvo će nakon današnje rasprave obaviti bilateralne konzultacije sa svim zemaljama članicama, uključujući i Hrvatsku. Potom će 20. kolovoza predstaviti dokument pripremljen na temelju tih konzultacija, koji će poslužiti kao podloga za iscrpnu raspravu na neformalnom sastanku ministara vanjskih ili europskih poslova 30. kolovoza u Nikoziji.