"Kako god završi rasprava i koje god se utvrdi rješenje, ja ne želim da ovo bude rješenje za buduće ustavne promjene u BiH. Jer cijela jedna skupina ljudi i kojih će biti sve više i više, koji se osjećaju prije svega Bosancima i Hercegovcima, bi po ovome papiru bila izvan sustava i jednostavno bila bi uskraćena u svojim pravima", rekao je Komšić novinarima u petak.
Predsjedništvo SDP-a BiH smatra da su ustavne reforme proces u kojem se ne smije dopustiti čekanje na idealna rješenja zbog rušenja zapreka na euroatlanskom putu zemlje.
Stranka je upravo Komšića zadužila da se do kraja kolovoza, što je rok postavljen u smjernicama dogovorenim između BiH i Europske unije, Predsjedništvo BiH izjasni o prijedlogu ustavnih promjena.
U dokumentu o ustavnim promjenama između HDZ-a BiH i SDP-a, a koji podupiru i stranke vladajuće većine HDZ 1990. i Savez za bolju budućnost dok srpske političke stranke SNSD Milorada Dodika i SDS inzistiraju na izravnom izboru članova BiH Predsjedništva, utvrđuje se novi mehanizam biranja izaslanika za gornji nacionalno koncipirani Dom naroda.
Tim se rješenjem, oko kojega su se vlasti obvezale provesti preinake ustava do kraja studenog, smanjuju mogućnosti da hrvatske, bošnjačke ili srpske predstavnike u vlasti biraju drugi brojniji naroda. Članovi BiH Predsjedništva bi se po tome rješenju birali neizravno, kroz državni parlament za razliku od dosadašnjih izravnih izbora.
Na taj je način upravo u dva navrata izabran i Željko Komšić ispred SDP-a iako je za njega glasovao najmanji broj birača s većinskih hrvatskih područja.