U istupu na godišnjoj skupštini talijanskog bankarskog udruženja, Visco je ustvrdio da je pet vodećih talijanskih banaka udovoljilo zahtjevima za visinom kapitala koje je utvrdila Europska agencija za banke (EBA) i da njihova stopa adekvatnosti kapitala (Tier 1) iznosi 10 posto.
Osim poziva talijanskim bankama da povećaju kapital, Visco je također istaknuo potrebu za povećanjem kapitala ostalih financijskih institucija, njih 66 u toj zemlji.
"Pozvali smo neke zajmodavce da dodatno ojačaju razinu kapitala kako bi poboljšali kvalitetu i iznad razina koje nalažu regulatori", kazao je Visco.
EBA kaže da bi komercijalne banke trebale imati stopu adekvatnosti kapitala (Tier 1) od najmanje devet posto, dok se ranije zahtijevalo minimalno sedam posto. Njezinim podizanjem želi se pojačati zaštita od rizika proizišlih iz državnih dugova tijekom dužničke krize.
Ako se izuzmu vodeće talijanske banke, ostalih 66 zajmodavaca u Italiji ima prosječnu stopu adekvatnosti kapitala od 8,7 posto, kazao je Visco.
Za talijanski bankovni sustav kaže da je solidan i da bilježi poboljšanja, iako je izravno na udaru dužničke krize u eurozoni i strahovanja financijskih tržišta od raspada zone primjene jedinstvene europske valute.
Napominje da kamatna stopa na 10-godišnje talijanske državne obveznice od gotovo šest posto i razlika između tih i prinosa na referentne njemačke obveznice od 4,5 postotnih bodova nisu utemeljene i podupro je prijedlog o korištenju sredstava iz europskih kriznih fondova kako bi se snizili troškovi zaduživanja pojedinih zemalja.
"Razlika među prinosima na talijanske i njemačke obveznice daleko je veća nego što bi bilo opravdano s obzirom na temeljne pokazatelje u našem gospodarstvu. Sredstva kriznih fonda Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) moraju se bolje koristiti, između ostalog i kako bi se obuzdali troškovi zaduživanja unutar koherentnih limita koji su u skladu s temeljnim uvjetima u gospodarstvima", kazao je Visco.
Premijer Mario Monti na summitu EU-a krajem lipnja dobio je potporu za prijedlog korištenja sredstava iz kriznih fondova za intervencije na tržištima obveznica, čime bi se zauzdali troškovi zaduživanja država. Ubrzo nakon toga Finska i Nizozemska izrazile su protivljenje takvom mehanizmu, iako pojedinosti o modusima njegova funkcioniranja i pripadajući uvjeti za njegovo korištenje zasad nisu dogovoreni.
Ministri financija eurozone trebali bi se susresti 20. srpnja kako bi raspravili o pojedinostima toga mehanizma.