Od 1. siječnja ove godine počeli su raditi upravni sudovi u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu kao prvostupanjski upravni sudovi te Visoki upravni sud RH u Zagrebu.
U sporovima riješenima presudom, u približno 17 posto slučajeva riječki Upravni sud odlučio je u korist tužitelja – građana, tvrtaka i drugih pravnih osoba. U korist tužitelja završen je i dio sporova prekinutih rješenjem u kojima su tuženici, tj. javnopravna tijela, postupili po tužbenom zahtjevu, primjerice poništili svoje rješenje pa nije bilo potrebe dalje voditi spor. Najviše tužbi podnesenih riječkom Upravnom sudu, približno 25 posto, odnosi se na mirovinsko-invalidske predmete, a oko 20 posto su porezni i drugi financijski sporovi.
Po 17 posto odnosi se na imovinske, to jest građevinsko-komunalne predmete, po pet posto na službeničke sporove i sporove vezane za unutarnje poslove, a ostali su sporovi vrlo raznoliki, priopćio je sud.
U priopćenju stoji da priljev predmeta na riječkom Upravnom sudu te na upravnim sudovima u Zagrebu, Splitu i Osijeku pokazuje da je na početku rada novih sudova imenovan nedovoljan broj sudaca. U Rijeci je za rješavanje očekivanoga godišnjeg broja predmeta potrebno 13 sudaca s punom normom, a zasad ih je imenovano samo troje, navodi se i ističe da sud u gotovo 95 posto sporova sudi u tročlanom vijeću, da se najveći dio rada temelji na radu jednog vijeća te da je u tijeku postupak imenovanja još četvero sudaca koji bi trebao biti dovršen tijekom jeseni.
Osim što su odvjetnici tužitelja i službene osobe tuženika svoja prva iskustva u novom sustavu upravnog spora stjecali na raspravama u sudnici Upravnog suda u Rijeci te u pisanoj komunikaciji sa sudom, sud je sudjelovao u edukaciji primorsko-goranskih odvjetnika te državnih i lokalnih službenika kako bi se svi sudionici upravnih sporova što prije u njima usavršili, stoji u priopćenju.
Upravni sud u Rijeci mjerodavan je za Primorsko-goransku, Istarsku, Karlovačku i Ličko-senjsku županiju.