ZAGREB - Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić izjavila je danas, vezano uz izmjene i dopune Zakona o HRT-u, da je drugo očitovanje Europske komisije od 28. lipnja pozitivno u odnosu na dio koji je promijenjen između dva čitanja, a odnosi se na smanjenje ovlasti glavnog ravnatelja i pojačavanja kriterija njegova izbora i izbora urednika po javnom natječaju. "U drugom dijelu pisma, s početnom formulacijom da ne postoji ujednačena praksa na koji način se donose zakoni o elektroničkim medijima i televiziji, ponovno se iskazuje preporuka EK, a ne zahtjev, da zakon bude usvojen kvalificiranom odnosno dvotrećinskom većinom koju ima politička koalicija", rekla je Zlatar Violić novinarima u Hrvatskom saboru. Podsjetila je da je prema hrvatskom Ustavu vrlo jasno propisano koji se zakoni donose dvotrećinskom većinom i među njih spadaju promjena granica, pitanja prava nacionalnih manjina, a izmjene i dopune Zakona o HRT-u, kako je rekla, nisu ni blizu toga ranga. Također je rekla da je prošli zakon o HRT-u 2010. bio donesen konsenzusom, ne zato što je predlagatelj HDZ tražio da to bude tako, nego jer je to bio rezultat dogovora pozicije i oporbe i tada nije bila potrebna dvotrećinska ni kvalificirana nego obična većina, kazala je Zlatar. "Jedino mjesto gdje se u prošlom zakonu spominje dvotrećinska većina bilo je kada se tražilo da bude dvotrećinska većina upravnog i programskog vijeća pri izboru kandidata za ravnatelja i urednika. Programsko vijeće i Nadzorni odbor smo oslobodili obveza da sudjeluju u izboru urednika budući da su bili u dvostrukoj situaciji jer je programsko vijeće specijalizirano za ocjenu programa. Upravo dvotrećinska većina bila je jedna od kočnica upravljanja i djelovanja HRT-a", ocijenila je ministrica Andrea Zlatar Violić.
ZAGREB - Saborski klubovi HDSSB-a i Hrvatskih laburista zatražili su danas od ministrice kulture Andreje Zlatar Violić da stavi ministarski mandat na raspolaganje, prozivajući je da je jučer obmanula saborske zastupnike i javnost tvrdeći da je Vlada prihvatila primjedbe Europske komisije (EK) na prijedlog izmjena Zakona o HRT-u te da je EK dala zeleno svjetlo za donošenje tih izmjena. Nakon stanke, koju su prije otvaranja rasprave o izmjenama zatražili klubovi HDZ-a, HDSSB-a i Laburista, Dinko Burić je u ime HDSSB-a prozvao ministricu da "bezočno laže", da je na jučerašnjoj sjednici Odbora za medije obmanula Sabor i javnost, te da "uvodi silovanje demokracije". Vladajuće je prozvao da ignoriraju civilno društvo, ne dopuštajući široku javnu raspravu o izmjenama zakona te "brzajući" s raspravom u Saboru kako bi se, rekao je, izbjegao za ovaj tjedan najavljeni okrugli stol o HRT-u u organizaciji HHO-a. "Izražavamo ogorčenje vašim odnosom ne samo prema oporbi i zastupnicima, nego i prema cjelokupnoj hrvatskoj javnosti. Pozivam vas da date mandat na raspolaganje", poručio je Burić ministrici kulture. Tom se pozivu HDSSB-a pridružio i Branko Vukšić u ime Hrvatskih laburista, također prozivajući ministricu da je na jučerašnjoj sjednici Odbora za medije, kojim on predsjedava, obmanula Sabor i javnost. "Osjećam se poniženo, neugodno, žao mi je zbog ovoga što se radi zastupnicima u Saboru, ne mogu dokučiti zašto", poručio je Vukšić. Naglasio je kako je HRT prevažna tema da bi se o njoj ishitreno raspravljalo, bez javne rasprave, te u popodnevnim satima. "HRT je jedina tribina na koju će moći doći političari kada krupni kapital zagospodari medijima", poručio je Vukšić, predloživši odgodu saborske rasprave i odlučivanja o zakonskim izmjenama za idući tjedan, odnosno nakon što se provede javna rasprava. Davor Ivo Stier je u ime HDZ-a također zatražio odgodu, i to sve dok se prijevod dokumenta, koji je na Vladin prijedlog izmjena Zakona o HRT-u dostavila Europska komisija, ne podijeli svim zastupnicima. Također je ministricu kulture prozvao za obmanu. "Nadam se da ste svjesni te težine toga jer ste jučer propustili istinito odgovoriti na pitanja zastupnika", rekao je Stier. Naglasio je da je Europska komisija ostala kod sugestije da bi se glavni ravnatelj HRT-a trebao birati dvotrećinskom, a ne kvalificiranom većinom u Saboru kako to predlaže Vlada, i to kako bi se izbjegla politička kontrola nad nacionalnim radijom i televizijom. "To Vlada u ovoj prijedlogu zakona nije uvažila", poručio je. Unatoč oporbenim zahtjevima za odgodom rasprave, potpredsjednik Sabora Milorad Batinić (HNS) otvorio je raspravu u kojoj sudjeluju saborski klubovi.
ZAGREB - Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić odbacila je danas optužbe saborske oporbe da je obmanula javnost ustvrdivši jučer kako je Europska komisija dala 'zeleno svjetlo' donošenju izmjena Zakona o HRT-u te da je Vlada prihvatila njezine sugestije. Predstavljajući sa saborske govornice konačni prijedlog zakonskih izmjena, ministrica je poručila kako je Vlada 28. lipnja zaprimila dopis Europske komisije, ali da Ministarstvo kulture nije ovlašteno s tim dokumentom izlaziti u javnost. U prvom dijelu tog pisma, izvijestila je, izražava se zadovoljstvo zbog promjena u zakonskom prijedlogu u odnosu na prvo čitanje u Saboru, a koje se odnose na status glavnog ravnatelja HRT-a, uvjete za njegovo imenovanje te odustajanje od odredbe po kojoj bi ravnatelj mogao biti po kratkom postupku smijenjen, ako Sabor ne bi prihvatio njegovo godišnje izvješće. Drugi dio pisma, kazala je ministrica, svjedoči o tome kako u Europi ne postoji ujednačena praksa vezana uz imenovanja na javnoj televiziji. "Moram vas upozoriti da su sve formulacije u tom pismu u kondicionalima i preporukama, tako da ne mislim da je došlo do obmanjivanja javnosti", poručila je Zlatar Violić oporbenim zastupnicima. Istaknula je kako se u pismu Komisije spominju različiti načini participativnog izbora glavnog ravnatelja, a ne samo dvotrećinskom većinom u parlamentu. Ministrica tvrdi da su nakon prvog čitanja u Saboru i provedene javne rasprave usvojene određene primjedbe i prijedlozi na izmjene Zakona, pa tako i onaj da se glavni urednici biraju na javnom natječaju. Konačni prijedlog tih izmjena predviđa i da se vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a imenuje u roku od osam dana od donošenja zakonskih izmjena. Sabor bi birao sva upravna tijela HRT-a (glavni ravnatelj, Ravnateljstvo, Programsko vijeće i Nadzorni odbor) i to kvalificiranom, odnosno većinom svih zastupnika u Saboru. Rok za predlaganje imenovanja privremenog glavnog ravnatelja HRT-a od strane saborskog odbora za informiranje smanjen je s 30 na osam dana, a rok trajanja imenovanja je šest mjeseci. Rok za raspisivanje natječaja za glavnog ravnatelja produljen je na 90 dana.
ZAGREB - U nastavku saborske rasprave po klubovima o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) zastupnici vladajuće koalicije isticali su kako će izmjene pridonijeti transparentijem i učinkovitijem radu HRT-a, dok oporbeni zastupnici smatraju kako HRT, kao javni medij, vladajući pretvaraju u instrument vlasti i svoje politike. Branko Vukšić (Hrvatski laburisti - Stranka rada) ocijenio je kako su izmjene i dopune Zakona o HRT-u najlošiji akt vezan uz medije u 22 godine hrvatskoga višestranačja te da su problemi koji će njima nastati nepopravljivi. Optužio je vladajuću koaliciju da s jedne strane govore da ih HRT ne zanima, ali će ga kontrolirati, a s druge povlači poteze koji će ugušiti jedini javni medij u Hrvatskoj. Ravnatelj HRT-a će biti 'iznad svega, pa i Sabora', bit će 'nadstručan' od sviju za novinarstvo, bit će stručan i za poslovanje. Nema te osobe koja ima sva ta znanja i vještine, rekao je Vukšić upozorivši da način izbora urednika ne osigurava njihovu samostalnost. Zastupnik Hrvatskih laburista upozorio je i da, predloženim izmjenama, Programsko vijeće HRT-a ni o čemu ne odlučuje i postat će debatni klub. To je pljuska javnosti koja se isključuje iz odlučivanja, ali joj ostaje plaćanje 'rtv pretplate', kazao je. Predloženim izmjenama javna televizija izgubila je svaku šansu i uvodi se državna i stranačka cenzura i politika će potpuno zagospodariti javnim medijem, naglasio je Vukšić. Goran Beus Richembergh (Klub HNS-a) rekao je kako je dobro da se izmjenama i dopunama unaprjeđuju neki instituti, prije svega preveniranje blokada Nadzornog odbora i Programskog vijeća, da se imenovanje glavnih urednika i urednika programa provodi transparentnije. Odbacio je tvrdnje da se Europska komisija protivi donošenju izmjena zakona, kazavši da je mišljenje s preporukama došlo iz Uprave za proširenje, a ne iz Glavne uprave za medije koje je stručno za to područje. U ime Kluba HDSSB-a zastupnik Dinko Burić ocijenio je da vladajuća koalicija želi uspostaviti kontrola nad medijima kako bi se kontroliralo mišljenje građana i razuvjeriti ih da sve lošije žive i da su sve siromašniji, te da je sve to na njihovu korist i dobrobit. Ključnim pitanjem smatra izbor glavnog ravnatelja i njegove ovlasti da bira glavne urednike. Upitao je zašto je izbjegnuta javna rasprava i zašto se toliko žuri s izmjenama i dopunama zakona o HRT-u kao da je izvanredno stanje, iako drži da određeno izvanredno stanje i jest ali u vladajućoj koaliciji. Josip Kregar (klub SDP-a) rekao je da je zakon nužan, jer na to sile odnosi i situacija na HRT-u, koji zaslužuje i traži jače vodstvo. Ne može se unaprijed diskvalificirati bilokoja politika koja će uzeti taj zakon kao instrument, kao nedemokratska ili protiv slobode medija. Jasen Mesić (klub HDZ-a) istaknuo je kako se žuri s donošenjem izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji da bi se do 15. srpnja mogao postaviti privremeni ravnatelj, jer ostane li na snazi stari zakon, vladajući ne bi mogli imenovati koga žele u Programsko vijeće i Nadzorni odbor te imenovati glavnog ravnatelja koji bi postavljao glavne urednike.
ZAGREB - Ravnateljica Vladinog ureda za razminiranje Dijana Pleština kazala je kako je na današnjem sastanku na temu financiranja humanitarnog razminiranja u Hrvatskoj zaključeno kako se može osigurati 34 milijuna kuna za iduća dva mjeseca za razminiravanje Hrvatske, pošto su sredstva iz državnog proračuna predviđena samo do kraja srpnja ove godine. Sastanak je održan u organizaciji vladina Ureda za razminiranje, a cilj mu je bio da se nađe dio glavnih aktera koji sudjeluju u razminiranju Hrvatske - poslodavci, sindikati, javna poduzeća, Hrvatski centar za razminiranje i Vladin ured za razminiranje - te da se utvrde problemi, koliko je novca ostalo za razminiranje, koliko se još može osigurati sredstava te tko i koliko novca daje do kraja ove godine, rekla je Pleština nakon sastanka. Procijenila je kako Hrvatska ima tehničke, tehnološke i ljudske potencijale i dobar sustav za odraditi posao razminiranja, ali da je potrebno više novca. Najavila je kako će biti održan sastanak s poslodavcima u humanitarnom razminiranju da se vidi koliko koja tvrtka duguje te da će tražiti od banaka da zamrznu kredite do siječnja poslodavcima. "Ne možemo dopustiti da nam dobre firme propadnu", kazala je te istaknula kako je nedopustivo da pirotehničari rade za tri kune. "Rješenja da se ide na natječaj po najnižoj cijeni po tri ili četiri kune znači ucjenjivanje ljudi koje je nedopušteno, ako želimo da odrade posao kako treba, a ne nabrzaka, jer jednostavo po toj cijeni ne mogu", kazala je. Predsjednik Udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja Dražen Novak procijenio je da bi mjesečno bilo potrebno oko 40 milijuna kuna, ako sve tvrtke normalno rade i svi kapaciteti angažirani, da se razminiranje provede do kraja. Apelirao je na sve da sustav razminiranja ne ugase.
ZAGREB - U organizaciji Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja danas su u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu članovi obitelji identificirali posmrtne ostatke deset žrtava - hrvatskih građana poginulih u Domovinskom ratu. Riječ je o šest hrvatskih branitelja i četiri civila koji su ekshumirani na području Vukovarsko-srijemske županije (tri osobe) i Sisačko-moslavačke županije (šest osoba), a posmrtni ostatci jedne osobe preuzeti su iz Republike Srbije. Na identifikaciji je bio i ministar branitelja Predrag Matić, koji je obiteljima rekao kako su danas tu "na kraju jednog puta, na kraju jedne potrage koja je trajala više od 20 godina". Obiteljima je izrazio iskrenu sućut u ime Vlade RH, Ministarstva branitelja, svojih suradnika i u svoje osobno ime. "Hrvatska vlada nakon 20 godina više ne traži ove ili one, nego traži još 1750 nestalih građana Republike Hrvatske jer - ako smo za života različiti u mnogim stvarima, onda smo sigurno u ovom trenutku svi isti. I, prema tome, hrvatska država, hrvatska vlada s jednakim pijetetom, poštovanjem odnosit će se prema svim žrtvama neovisno o tome kada, gdje i na koji su način stradale", istaknuo je ministar Matić. Novinarima je izjavio kako su "jedan od najtežih poslova u Ministarstvu branitelja" upravo takvi slučajevi. Istaknuo je kako su danas identificirani posmrtni ostatci brata njegova prijatelja, s kojim je bio na bojištu u Vukovaru i u zarobljeništvu u srpskim koncentracijskim logorima 1991./1992. godine. Pomoćnik ministra pukovnik Ivan Grujić rekao je da su posmrtni ostatci koji su pronađeni prilikom ekshumacija gotovo 20 godina pod zemljom u neprimjerenim uvjetima te da u tom slučaju sekundarni predmeti koji upućuju na identitet osoba i sam izgled posmrtnih ostataka ne mogu baš mnogo reći o identitetu. "I upravo zato ovdje na Zavodu za sudsku medicinu naši stručnjaci provode DNA analizu, gdje se na temelju nalaza uzoraka posmrtnih ostataka koji se uspoređuju s uzorcima krvi obitelji nestalih osoba dolazi do apsolutno sigurnog rezultata o identitetu. To znači da nakon provođenja ovakve obrade imamo apsolutno siguran identitet žrtava, i to je upravo ono što smo sada napravili", istaknuo je. Kazao je i da u ovom trenutku imaju 555 neidentificiranih posmrtnih ostataka osoba poginulih 1991./1992. godine.
SPLIT - U povodu izjave saborskog zastupnika i predsjednika Srpskoga narodnog vijeća Milorada Pupovca, koji je na komemoraciji u Jadovnome 24. lipnja izjavio da su zločini u Jadovnome "matica svih kasnijih zločina druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj i BiH", Udruga veterana hrvatskih gardijskih i pričuvnih postrojba i specijalne policije na današnjoj je konferenciji za novinare u Splitu poručila da neće proći pokušaj aboliranja velikosrpske fašistoidne politike. "S punim se pravom smatramo dijelom svjetskog antifaštičkog vrijednosnog sustava. Jednako tako, dijelom istog sustava držimo i sve one koji su se u BiH borili protiv srpskog fašizma", rekao je dopredsjednik te splitske udruge Ivica Tolić. Istaknuo je kako je neprihvatljivo to što nijedna institucija nije reagirala na "Pupovčev pokušaj iskrivljavanja povijesti i istine o stradavanju Hrvata i Bošnjaka – muslimana tijekom rata devedesetih godina". "Morali smo reagirati na sporne stavove koji se sve češće mogu čuti na obilježavanjima događaja iz Drugoga svjetskog rata koji se izravno reflektiraju na Domovinski rat. Pokušaj izjednačavanja partizana iz Drugoga svjetskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u zaslugama za hrvatsku neovisnost i demokraciju nama je neprihvatljiv", istaknuo je Tolić. Poručio je kako ne smijemo zaboraviti da su Vukovar i Dubrovnik te ostale hrvatske gradove i krajeve "razarali srpski agresori zajedno stupajući pod znakom kokarde i zvijezde petokrake". Predsjednik splitske HVIDR-e Mario Tomasović govorio je o teškome stanju u državi suočenoj "s bremenitom situacijom". "Ljudi su na ulicama doslovno gladni. S ovakvim povijesnom revizionizmom o Domovinskom ratu želi se staviti u drugi plan ono što je bitno, a to su desetci tisuća nezaposlenih i stotine tisuća mladih ljudi koji nemaju nikakvu perspektivu", rekao je Tomasović. Hrvatski branitelji daju bezuvjetnu potporu ženama iz Vukovara koje su prošle logore i koje su silovane, a zločini protiv njih ne žele se istraživati već 20 godina, čulo se na konferenciji za novinare na kojoj je rečeno i kako "u Srbiji erumpira četništvo nakon izbora četničkog vojvode Tomislava Nikolića za srbijanskog predsjednika".
ZAGREB - Bivšem pripadniku ATJ Lučko optuženom za ratni zločin u Gruborima 1995. Boži Krajini (55) zagrebački Županijski sud ukinuo je danas pritvor u kojemu je proveo gotovo dvije i pol godine. Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Zdravka Majerovića prihvatilo je zahtjev njegove braniteljice Jadranke Sloković koja je ustvrdila da je iz dosadašnjeg postupka upitna osnovana sumnja da je počinio zločin za koji se tereti te osnovanost same optužnice. Naglasila je da se Krajina uredno javljao sudu u razdoblju kada mu je pritvor bio ukinut te da ima zdravstvenih problema. Tužiteljstvo se protivilo puštanju Krajine na slobodu. Odluka o ukidanju pritovra došla je na kraju današnjeg ročišta na kojemu je bivši pripadnik ATJ Lučko Stjepan Žinić izjavio nije bio u selu Grubori i da ne zna što se tamo događalo, te da sva saznanja o događajima ima iz "neformalnih razgovora". Žinić je na suđenju dvojici bivših suboraca Krajini i Frani Drlji, koji ostaje u priotvoru, posvjedočio da je 25. kolovoza 1995. sudjelovao u "čišćenju terena" kraj Knina, uoči prolaska Vlaka slobode te da je kao instruktor specijalističke obuke zapovjedao skupinom od 15-ak specijalaca. Prisjetio se da je padala kiša i da je bila magla te da se na pravcu kojim je on prolazio nije ništa dogodilo. Istaknuo je kako je za Grubore čuo tek kasnije iz medija, a kada mu je predočeno da je 2009. u ustrazi izjavio da je vidio kako 15-ak pripadnika postrojbe napušta to selo, kazao je da pred istražnim sucem nije rekao da je osobno vidio već da je to čuo u "nekim razgovorima". "Ja nisam vidio, odnosno prepoznao Galića, Drlju, Benetu, Delimara i Pušku da napuštaju selo Grubore, već sam to čuo nekoliko godina kasnije u neformalnim razgovorima. Mislim da su zapravo bile zlonamjerne priče da bi nešto u tom selu mogli učiniti Beneta i Delimar, mislim da to nisam trebao niti govoriti", kazao je te naglasio da nije bio u Gruborima i da ne zna što se tamo događa. Objasnio je da je neke pripadnike postrojbe vidio kako prolaze pored nekog kamenog objekta, ali da se nije radilo o selu, kao što je to "vjerojatno krivo" iskazao pred istražnim sucem. Kazao je i da više nije siguran je li kuće u plamenu vidio tada ili u nekoj drugoj akciji. "Naprosto se neke stvari u sjećanju pomiješaju", dodao je.
OSIJEK - Osječko Gradsko vijeće prihvatilo je danas zaključak kojim odluku Arbitražnog suda u Parizu, u slučaju tužbe koju su protiv Javne ustanove Zbrinjavanje otpada istočne Slavonije (ZOIS) pokrenule austrijske tvrtke "Strabag" i "Saubermacher", ocjenjuje "neprihvatljivom u svakom pogledu" te je odlučilo da se postupak osporavanja tog pravorijeka nastavi na mjerodavnome sudu u Muenchenu. Zbog otkaza ugovora o izgradnji regionalnog odlagališta otpada u Antunovcu, te su austrijske tvrtke pokrenule sudski spor protiv ZOIS-a, čiji su osnivači gradovi Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Županja i Osijek, tražeći odštetu za izgubljenu dobit oko pet milijuna eura, što je nepravomoćni pravorijek arbitraže u Parizu i odoborio. Ravnatelj ZOIS-a Milan Kamenko ponovio je kako je, iako je arbitraža vođena na osnovama hrvatskoga zakonodavstva, "takvom odlukom napravljen masakr nad hrvatskim pravom", a gradovi osnivači suočeni su s golemim teretom jer bi ukupna svota, s kamatama, sudskim i odvjetničkim troškovima, mogla dosegnuti i 70 milijuna kuna. Ocijenio je nelogičnim da se nekome dosuđuje izgubljena dobit od pet milijuna eura, a da izvođači radova uopće nisu dokazali da mogu početi taj posao. Kamenko je dodao da su pokušali stupiti u vezu s tim austrijskim tvrtkama, ali nisu dobili odgovor. Odvjetnici ZOIS-a predlažu da se podnesu kaznene prijave protiv osoba za koje se sumnja da su svojim djelima gradove osnivače stavili u nepovoljan položaj, rekao je, dodajući da se i Državno odvjetništvo raspitivalo o tom predmetu na temelju medijskih napisa. Troškovi vođenja postupka na sudu u Muenchenu mogli bi dosegnuti 500.000 eura, napomenuo je, dodajući da bi u slučaju nepovoljne presude, Osijek, koji od svih gradova osnivača financijski najbolje stoji, cijelu svotu mogao sam platiti, a nakon toga, regresnim tužbama protiv ostalih gradova, tražiti povrat novca.
ZAGREB - Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu raspisala je natječaj za knjige hrvatskih nakladnika za sudjelovanje na izložbi lijepo oblikovanih knjiga Book Art International koja se održava u sklopu Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu od 10. do 14. listopada, te za izložbu Best Designed Books All Over The World, koja će se tijekom ožujka iduće godine održati u Leipzigu. NSK je i ove godine organizator izbora hrvatskih knjiga za sudjelovanje u tim dvjema izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera te tiskarskog umijeća, u kojima Hrvatska ove godine sudjeluje 21. put. Na navedenim izložbama preko 35 zemalja iz cijeloga svijeta predstavlja svoju godišnju produkciju knjiga u sedam kategorija: književnost, znanost, monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije, knjige za djecu i mladež, školske knjige, bibliofilska i reprint izdanja, te katalozi. Svi zainteresirani hrvatski nakladnici pozvani su da do 10. srpnja pošalju naslovnice knjiga koje bi željeli prijaviti, detalje koji ih čine osobito lijepima, ilustracije i slično, a prijaviti se mogu knjige objavljene u razdoblju između 11. kolovoza 2011. i 9. srpnja 2012. Od ove godine, želeći pratiti suvremene tendencije, te ujedno i kako bi se olakšao proces prijave sudionika, NSK prijave zaprima elektroničkim putem na adresu e-pošte osj@nsk.hr. Izdavači čije naslove stručni ocjenjivački sud odabere u prvom krugu bit će pozvani da primjerak knjige dostave poštom radi konačnog odabira. Odabrane knjige nakon sajmova u Frankfurtu i u Leipzigu postaju dio fonda German Book and Type Museum koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).
ŠIBENIK - Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović bio je u Tisnom tijekom službenog posjeta Šibensko-kninskoj županiji na predstavljanju novog sustava za prikupljanje i razvrstavanje otpada koji se sastoji od 19 takozvanih zelenih otoka postavljenih diljem tišnjanskoga centra. Kako je istaknuto na predstavljanju projekta, riječ je o sustavu podzemnih kontejnera namijenjenih odlaganju komunalnog otpada, papira i plastične i metalne ambalaže u čiju su ugradnju tišnjanska općina i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uložili oko 1,5 milijuna kuna. Ministar Zmajlović tom je prigodom Tišnjanima uručio novo vozilo za prikupljanje otpada iz podzemnih kontejnera, a stanovnici su dobili kante u koje će razvrstavati komunalni otpad kako bi se mogao reciklirati. Nakon Tisnoga, ministar je obišao bivšu Tvornicu elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku gdje se trenutačno provode postupci čišćenja opasnog otpada i odvozi troska. Riječ je o jednoj od najatraktivnijih lokacija na šibenskom području na kojoj još ima štetnih tvari koje su ostale od bivše tvornice. Nakon obilaska nove gradske plaže Banja, ministar Zmajlović posjetio je i gradsko odlagalište otpada Bikarac na kojemu se upravo gradi regionalni centar za gospodarenje otpadom, vrijedan gotovo devet milijuna eura, a najvećim ga dijelom financira Europska unija.
KARLOVAC - Državni arhiv u Karlovcu proslavio je danas u nazočnosti predstavnika regionalne, lokalne i sudbene vlasti te svih važnijih kulturnih institucija toga grada Međunarodni dan arhiva 6. lipnja i 433. rođendan Karlovca (13. srpnja), a tim je povodom javnosti predstavljena knjiga "Treći svezak izvora za povijest grada Karlovca: Carske i kraljevske povelje grada Karlovca (1774.-1837.)". Predstavljajući luksuzno izdanje knjige i tekst četiriju najvažnijih povelja iz 433 godine duge povijesti grada, recenzentica prof. Dragica Gršić rekla je kako je tiskanjem povelja Marije Terezije, Josipa II., Franje II. i Ferdinanda I. "raznim zvanim i nezvanim istraživačima omogućeno da istraže i sagledaju njihove sadržaje" do najsitnijih detalja, a da pritom ta vrijedna građa bude zaštićena od propadanja. Arhivist Antonio Bosio govorio je kao priređivač i prevoditelj građe o četirima poveljama te je zaključio da one simboliziraju slobodoljubivost Karlovca kroz stoljeća, da njihova očuvanost upućuje na trajnu svijest o važnosti stečenih sloboda i privilegija za sreću i blagostanje života u slobodnome gradu te da je upravo nakon povelje Josipa II. Karlovac doživio desetljeća najvećega materijalnog blagostanja, što je bio preduvjet da taj grad 30-ih i 40-ih godina 19. stoljeća postane vodećim gradom hrvatskoga narodnog preporoda. Ravnateljica Davorka Janković-Škrtić nazvala je karlovački Državni arhiv "povijesnim vrelom" koje upućuje na "duboku ukorijenjenost Karlovca u povijest Europe".
PULA - U natjecateljskoj Glavnoj sekciji Nacionalnog programa ovogodišnjeg 59. Festivala igranog filma u Puli službeno je potvrđeno prikazivanje 11 hrvatskih dugometražnih igranih filmova, priopćeno je večeras iz Pula film festivala. Nacionalni program bit će otvoren u pulskoj Areni 21. srpnja romantičnom komedijom "Sonja i bik" Vlatke Vorkapić u produkciji Interfilma. Osim filma otvaranja, u konkurenciji Nacionalnog programa je još i kriminalistička drama "Cvjetni trg" redatelja Krste Papića u produkciji Ozana filma, omnibus "Zagrebačke priče 2" u produkciji Propeler filma, drame "Djeca jeseni" Gorana Rukavine u produkciji Corvusa filma i "Halimin put" Arsena Antona Ostojića u produkciji Arkadene Zagreb te romantična komedija "Zabranjeno smijanje" Davora Žmegača u produkciji HRT-a. Osim tih filmova u Nacionalnom programu bit će prikazana i melodrama "Noćni brodovi" Igora Mirkovića u produkciji Studija dim i triler "Ljudožder vegetarijanac" Branka Schmidta u produkciji Telefilma. Biti će premijerno prikazani i filmovi "Pismo ćaći" Damira Čučića u produkciji Hrvatskog filmskog saveza, "Slučajni prolaznik" Joze Patljaka u produkciji Alka filma i "Košnice petorice" redatelja u produkciji ADU Zagreb i još četiri filmske akademije. Kako se navodi u priopćenju iz Pula film festivala, u sekciji manjinskih koprodukcija bit će prikazane dvije koprodukcije sa Srbijom i to film "Praktični vodič kroz Beograd s pjevanjem i plakanjem" Bojana Vuletića, čiji je hrvatski koproducent Kinorama te "Parada" Srđana Dragojevića koji je koproducirao Mainframe. Međunarodni program ovogodišnjeg 59. Festivala igranog filma održat će se na Kaštelu od 14. do 28. srpnja a Nacionalni program u pulskoj Areni od 21. do 28. srpnja.
VUKOVAR - Knjiga autobiografskih zapisa "Tajna starog mosta- dnevnik koji to nije" autora fra Zlatka Špehara u izdanju Ogranka Matice hrvatske Vukovar predstavljena je večeras u vukovarskom Pastoralnom centru "Sv. Bono". Na oko 150 stranica knjige, autor fra Zlatko Špehar, koji je na službi u hrvatskoj katoličkoj župi u Salzburgu, a od 1999. do 2008. godine bio je gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru, opisuje vlastito djetinjstvo i mladost i događaje koji su ga naveli da prihvati Božji poziv. "Vukovar je prijelomna točka moga svećeničkog i franjevačkog života. Danas je blagdan sv. Tome koji nije vjerovao i tražio je neki doticaj, a mene su valjda u Vukovar poslali da mene netko dotakne kako bih postao netko u sebi". kazao je fra Špehar. Prema riječima predsjednika Ogranka Matice hrvatske Vukovar Dražena Živića, knjiga "Tajna starog mosta-dnevnik koji to nije", koja je četvrta knjiga fra Zlatka Špehara, u spisateljskom smislu autora pokazuje na sasvim jedan drugi način. "Riječ je o autobiografskim crticama koje prate život autora od djetinjstva do odlaska iz Vukovara. Ono što povezuje sve te crtice jest duhovna dimenzija", rekao je Živić dodajući kako fra Zlatko Špehar u knjizi na jedan "plastičan, i na momente duhovit način", pokazuje vlastito iskustvo stjecanja poziva da se pridruži svećenicima i franjevaštvu.
ZAGREB - Izložba nagrađenih radova s natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Bloka Badel u Zagrebu, na kojemu je pobijedio portugalski arhitektonski ured "Pablo Pita Architects", otvorena je večeras u ZgForumu, prostoru zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Blok Badel, prostor nekoliko nekadašnjih tvornica metalnog posuđa, električnih kablova, likera i octa, omeđen Vlaškom ulicom, Kvaternikovim trgom, Martićevom i Derenčinovom, jedini je blok u tom dijelu grada koji nema jasno određenu urbanu strukturu i namjenu. Raspisivanjem natječaja započet je proces njegove obnove, gradnje i uređenja, no kako još nema zainteresiranog partnera planirani sadržaji su načelni te podložni promjenama i dopunama. Cilj je da prostor bloka postane središte odvijanja najvažnijih poslovnih, turističko-ugostiteljksih i kulturnih događanja, kao i mjesto kvalitetnog života njegovih današnjih i budućih stanovnika. Ocjenjivački sud natječaja Grada Zagreba i Društva arhitekata Zagreba jednoglasno su za dobitnika prve nagrade, u iznosu 226,8 tisuća kuna, odabrali portugalski ured za rad koji je imao "najviše kvalitete urbanističkog projekta" i kojega varijacije atmosfere od pastoralnih do hipermetropolitanskih čine "izuzetnim i dostojnim grada Zagreba". Na natječaj su pristigla 242 rada pojedinaca i autorskih grupa, najviše iz Hrvatske te iz Italije, Španjolske, Srbije, SAD-a, Portugala, Rusije i Brazila.
PULA/ŠIBENIK - Načelnik istarske policije Mladen Blašković danas je u Puli predstavio međunarodni projekt "Sigurna turistička sezona" u koji su, uz hrvatske policajce, uključeni i policajci iz Austrije, Italije i Srbije, a načelnik šibensko-kninske Policijske uprave Ivica Kostanić najavio je s tim u vezi u Šibeniku da će četiri češka policajca do kraja kolovoza biti na području te policijske uprave. Kao i proteklih godina, otkako je 2006. počeo projekt "Sigurna turistička sezona", istarska će policija i tijekom ovogodišnje turističke sezone, kako je rečeno, provoditi pojačane aktivnosti kojima je svrha osigurati sigurnost domaćih i stranih gostiju koji borave u Istri. Strani policajci pomagat će hrvatskim kolegama u Puli i Poreču do 31. kolovoza. "Međunarodna policijska suradnja jamči veću sigurnost. Znamo koliko je turizam važna gospodarska grana Hrvatske, a istarski poluotok s 35 posto ukupnog prometa prednjači po broju dolazaka turista te je njihova sigurnost jedan od najvažnijih preduvjeta da tako i ostane", rekao je načelnik Mladen Blašković, dodajući kako su protekle dvije turističke sezone bile među najmirnijima kad je riječ o sigurnosti turista. Policajaci iz Češke Republike boravit će na području Šibenika i Vodica.
ZAGREB - Hrvatsko audiovizualno vijeće na današnjoj je sjednici odobrilo sufinanciranje pet dugometražnih filmova snimljenih u nezavisnoj produkciji, koji su tako dobili mogućnost sudjelovanja u glavnoj sekciji Nacionalnog programa ovogodišnjeg Festivala igranog filma u Puli. Riječ je o filmovima "Pismo ćaći" Damira Čučića, u produkciji Hrvatskog filmskog saveza, "Nije sve u lovi" Darija Pleića, u produkciji Interfilma, "Slučajni prolaznik" Joze Patljaka u produkciji Alka filma, "Košnice" petorice redatelja u produkciji zagrebačke Akademije dramske umjetnosti i još četiri filmske akademije te "Bella biondina" Daniela Marušića, u produkciji Laguna tradea, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar. Za svaki film odobreno je po 140 tisuća kuna. Donesena je i odluka o sufinanciranju koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom, među kojima su i dugometražni igrani filmovi, srpski "Kad svane dan" Gorana Paskaljevića i makedonski "Moj brat Lazar" Svetozara Ristovskog, za koje je odobreno po 750 tisuća kuna, te srpski "Falsifikator" Gorana Markovića i slovenski "Dvojina" Nejca Gazvode, za koje je odobreno po 600 tisuća kuna. Odlučeno je i o raspodjeli sredstava za sufinanciranje projekata prijavljenih na javne pozive za dodjelu sredstava za poticanje razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova, za poticanje razvoja scenarija dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova te za programe međunarodne suradnje.
BRESTOVAC - U sklopu projekta Hrvatskoga crvenog križa "Edukacija i informiranje o opasnostima od mina" danas su u Brestovcu i Zakorenju u Požeško-slavonskoj županiji otvorena dječja igrališta za čije je uređenje i opremanje japanska vlada dala 60.000 kuna. Riječ je o projektu koji provodi Hrvatsko društvo Crvenoga križa u suradnji s Gradskim društvom "Požega" na područjima od posebne državne skrbi na kojima još traje razminiravanje. Za uređenje i opremanje tih dvaju dječjih igrališta japansko veleposlanstvo u Republici Hrvatskoj osiguralo je 60 tisuća kuna. Izvršni predsjednik Hrvatskoga crvenog križa Nenad Javornik rekao je kako godinama surađuju Crveni križ Hrvatske i Japana te - kad god je to potrebno - pomažu jedan drugome, o čemu svjedoči i zadnja donacija japanskog veleposlanstva koja podupire program zaštite od mina. U posljednjih 15-ak i više godina, otkako Hrvatski crveni križ provodi projekt "Edukacije i informiranja o opasnostima od mina", diljem Hrvatske otvoreno je oko 80 igrališta, za što su mnogi sponzori i donatori osigurali dva milijuna 400 tisuća kuna, kazao je Javornik.