Upisom novih dionica belgijska grupacija KBC će u NLB uložiti 61 milijun eura svježeg kapitala i tako svoj sadašnji vlasnički udio u najvećoj slovenskoj banci povećati sa 25 na 33,9 posto.
Slovenska država, kao suvlasnik banke, pomoći će NLB-u takozvanim hibridnim kreditom u iznosu od 320 milijuna eura, ali ne sredstvima iz proračuna nego preko svojih bankovnih depozita u domaćim bankama, objasnio je Šušteršič dodajući kako će udio države u vlasništvu NLB-a i nakon tog oblika dokapitalizacije ostati ispod 50 posto.
Naglasio je da je sadašnje rješenje privremeno i da će se nastaviti pregovori sa različitim fondovima i potencijalnim strateškim investitorima koji bi bili spremni investirati u najveću slovensku banku.
"Zajedno s KBC-om tražimo strateškog partnera", rekao je dodajući da će idućih tjedana biti završeno i dubinsko snimanje, odnosno revizija poslovanja NLB-a u zadnjih nekoliko godina, od čega je ovisan i mogući ulazak strateških partnera.
Slovenski premijer Janez Janša u četvrtak je o zahtjevima Europske komisije za dokapitalizaciju slovenskih banaka razgovarao s predsjednikom Europske komisije Barrosom koji dokapitalizaciju nije želio komentirati, ali je pohvalio ambicioznost Janšine vlade da se susretne sa svim izazovima pred kojima stoji država u stabilizaciji financijskog sektora.
Janša je tom prilikom privremeno rješenje za dokapitalizaciju NLB-a nazvao nužnim prvim korakom. Na pitanja novinara nije isključio mogućnost da bi i Slovenija, poput Španjolske, idućih mjeseci mogla zatražiti europsku pomoć za svoje banke kojima nedostaje kapital u prvom redu zbog "tajkunskih kredita" što su ih banke odobravale u razdoblju prije gospodarske i financijske krize.
Nezavisni slovenski ekonomisti kao glavni problem NLB-a i navodno malog interesa za nju među stranim investitorima navode to što njena bilanca nije očišćena od teško naplativih kredita.
Prema službenim procjenama, udio slabih kredita u NLB-ovoj bilanci višestruko je povećan od 2008. godine i sada iznosi 21 posto. Zbog toga NLB ne može normalno kreditno poslovati sa slovenskim gospodarstvom, a otežano je i dobivanje kredita na međunarodnom financijskom tržištu jer su državi i slovenskim bankama u prošloj i ovoj godini više puta smanjeni kreditni rejtinzi.