Analizirajući stanje u 86 zemalja svijeta, u A.T. Kearneyu izračunali su također da će na SAD otpasti četvrtina tog iznosa a slijede gospodarstva u razvoju Kina, Indija, Brazil i Rusija.
Zanimljivo je i da potrošači s vremenom mijenjaju obrazac potrošnje, predvidivo u skladu s rastom bogatstva države, a njihovi obrasci potrošnje sazrijevaju. Primjećuje se ipak da ponašanje potrošača nije isključivo definirano zemljopisnim granicama ili kulturom, upozoravaju u A.T. Kearneyu.
Tako se Hrvatska u studiji našla uz bok državama poput Argentine, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Estonije, Gvatemale, Mađarske, Irana, Latvije, Litve, Makedonije, Meksika, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Turske, Turkmenistana i Urugvaja.
"Hrvatska spada u skupinu koju definira nagli rast potrošnje. U toj skupini oko 600 milijuna ljudi troši 2.500 milijardi dolara godišnje, a do 2020. njihova će populacija brojčano ostati gotovo nepromijenjena dok će potrošnja porasti za 1.100 milijardi dolara, odnosno ugrubo će činiti oko 10 posto ukupnog rasta globalne potrošnje", tumači partner i potpredsjednik A.T. Kearneya Branko Žibret.
"Potrošači se na tim tržištima manje fokusiraju na osnovne potrebe, s balansiranom potrošnjom na osobnu njegu i zabavu. Relativno puno troše na telekomunikacijske usluge, a manje na zdravstvenu njegu zbog još uvijek visoko nacionaliziranog zdravstvenog sustava država", dodao je.
Uz skupinu definiranu naglim rastom potrošnje, u A.T. Kearneyu su još izdvojili skupinu orijentiranu na osnovne potrebe, te skupinu potrošača u nastajanju i skupinu 'zrelih' tržišta, čiji potrošači izdvajaju značajne svote na proizvode za osobnu njegu, zabavu, slobodno vrijeme i njegu zdravlja.
Očekuju da će u skupini u kojoj se nalazi Hrvatska samo Srbija, Bugarska i Mađarska u sljedećim godinama napredovati u skupinu 'zrelih' tržišta.
U skupinu orijentiranu na osnovne potrebe spada više od jedne četvrtine današnje populacije a u ovom desetljeću njihov će udio u ukupnom rastu potrošnje iznositi samo dva posto budući da će većina stanovništva prijeći u skupinu potrošača u nastajanju. Ostat će ih samo 700 milijuna koji će do 2020. ukupno trošiti manje od 1.000 milijardi dolara godišnje.
Dvije milijarde ljudi u svijetu čini pak trenutno skupinu potrošača u nastajanju a do 2020. njihova će brojka porasti na 3,4 milijarde. To čini tu skupinu posebno zanimljivom za poduzeća širom svijeta, između ostalog i s obzirom na očekivani 45-postotni udio u povećanju ukupne potrošnje do kraja ovog desetljeća. Obuhvaća Kinu, Brazil, Indiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Južnoafričku Republiku.
Potrošači u toj skupini i dalje odvajaju značajne iznose za hranu i osnove potrebe, ali pojačano troše i na odjeću i obuću a paralelno rastu osobnih dohodaka sve će više trošiti i na proizvode za osobnu njegu, na telekomunikacijske usluge i obrazovanje.
Skupinu 'zrelih' tržišta čini trenutno 1,2 milijarde ljudi, koji troše čak 20 tisuća milijardi dolara godišnje. Do 2020. trošit će 25 tisuća milijardi dolara godišnje. U ovom desetljeću na njih će otpadati 45 posto rasta potrošnje, odnosno 65 posto ukupne potrošnje. Skupinu čine zemlje poput Australije, Kanade, Njemačke, Indonezije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.
"Dok zrela tržišta i dalje ostaju važna za kompanije koje nude dobra i usluge, do 2020. će više od trećine svjetske potrošnje doći iz tržišta u nastajanju i to ih čini iznimno privlačnim za globalne kompanije", rekao je Žibret.