ZAGREB - Zelena akcija, Srđ je naš, Eko centar Zeleno Sunce, Eko Omblići i Krug prijatelja Lokruma danas su još jednom od Vlade RH zatražili da odustane od realizacije, kako ističu, visokorizičnog projekta HE Ombla. "S obzirom da su čak tri od četiri stručnjaka, koji su radili reviziju Studije utjecaja na okoliš zaključili da Studiju treba odbaciti smatramo kako Vlada mora poslušati mišljenje građana i neovisne struke. Poznato je da se bivša ministrica Holy protivila realizaciji ovog projekta i da je cijela afera koja je dovela do njene ostavke izbila upravo u ovom ključnom trenutku za daljnju sudbinu HE Ombla", navode udruge. Ističu da "ukoliko Vlada donese političku odluku o prihvatljivosti ovog projekta, usprkos jasnom stavu građana i neovisnih stručnjaka da projekt treba zaustaviti, to će ići u prilog tvrdnjama da je cijela afera iskonstruirana s ciljem prisiljavanja bivše ministrice da podnese ostavku". Udruge smatraju i kako je "negiranje negativnog mišljenja javnosti i stručnjaka o izgradnji HE Ombla znak krajnje bahatosti i nasilja", naročito jer je Kukuriku koalicija u Planu 21 naglasila da su studije za taj projekt pokazale da nije ni ekonomski racionalan ni ekološki prihvatljiv te da ne podržavaju takve upitne projekte. Udruge podsjećaju kako je Studija utjecaja na okoliš za HE Ombla izrađena još davne 1999. godine, kada su standardi zaštite okoliša bili znatno niži nego danas, što je i razlog da je većina neovisnih stručnjaka procjenila da Studiju treba odbaciti. "HE Ombla se planira graditi unutar špiljskog sustava, u poroznom kršu i upitno je hoće li brana u takvim uvjetima uopće moći zadržati vodu. HE Ombla potopila bi špiljski sustav Vilina jama – Ombla koji ima vrlo visoku bioraznolikost te je u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja - Natura 2000", navode udruge i dodaju kako bi se akumulacija nalazila u najtrusnijem području u Hrvatskoj, a znanstveno je dokazano da akumulacijska jezera povećavaju učestalost potresa. Udruge važnim napominju da ukoliko dođe do problema prilikom izgradnje HE Ombla, osim štete za prirodu, može doći i do nestašice pitke vode za Dubrovnik koji se opskrbljuje iz izvora Omble te kako se zbog svih tih razloga ovom projektu već javno usprotivilo više od 30 nevladinih udruga u Hrvatskoj i inozemstvu. Udruge navode i kako je neosporna činjenica da u energetiku treba ulagati, no da prvi korak treba biti usmjeren u smanjenje gubitka električne energije u distribuciji koje je u Hrvatskoj znatno veće nego u državama EU te da treba smanjiti gubitak energije u zgradama i poticati instaliranje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na zgrade. "Iako su ovakve investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije izrazito efikasne, one ne idu na ruku građevinskom lobiju, jer nema gradnje velikih pogona i brana, a vlasništvo i profit nisu centralizirani. Vjerojatno je to razlog zbog kojeg agresivni pojedinci iz Vlade ne zagovaraju učinkovita rješenja, nego gradnju velikih hidroelektrana", smatraju udruge.
ZAGREB - Svi klubovi zastupnika poduprli su danas izvješće o spremnosti obrambenoga sustava, o provedbi kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama RH za 2011., no dok se vladajući pitaju zašto se dopustilo da vojna tehnika toliko zastari, iz oporbe pitaju kako će se to zanoviti kad MORH godinu za godinom najavljuje smanjivanje iznosa za Oružane snage. "Nabava, remont i popravak vojne opreme je prilično veliko financijsko opterećenje jer je oprema dotrajala i zastarjela", rekla je Sandra Petrović (SDP) i navela kako će biti potrebna velika vještina i umješnost u vođenju resora obrane u godinama krize i recesije zbog pogrešnog vođenja obrambene politike. Ocijenila je zastrašujućima podatke o godištu i ispravnosti bojne opreme i tehnike po kojima je ispravnost tenkova 24 posto, a u oklopništvu i reketnom sustavu - 49 posto, dok su nevojna tehnika i vozila prosječno stara 21 godinu. "Projekti opremanja i modernizacije i dalje će se odvijati usporenom dinamikom pa će biti zastoja i odgoda", rekla je podsjetivši da je Hrvatska za obrambeni sustav izdvojila 1,47 posto BDP-a u 2011., dok će ove godine izdvojiti 1,38 posto, što je manje od dva posto koliki je prosjek NATO saveza. "Iako nije prevelika utjeha, neke članica NATO saveza izdvajaju i manje od jedan posto za potrebe obrambenog sustava", dodala je Petrović. Damir Kajin (IDS) pak ističe što su se hrvatske Oružane snage danas svele na sudjelovanje u 11 međunarodnih misija i pita se što Hrvatska uopće traži u Afganistanu ocjenjujući tamošnju misiju dvojbenom. "Sovjetski Savez nije uspio pacificirati Afganistan, a to neće poći za rukom niti NATO-u", smatra Kajin. Na njegovu tvrdnju da se poslije 1991. zaboravilo na borce NOB-a, odnosno invalide NOR-a, koji su u cijelosti lišeni stečenih prava, reagirao je Dinko Burić (HDSSB) rekavši kako to nije točno, već da je suprotno - nevjerojatna je činjenica da 67 godina nakon Drugog svjetskog rata ima oko 34 tisuće korisnika povlaštenih mirovina sudionika NOR-a. Dražen Đurović (HDSSB) je upozorio da jedna mala vojska kao što je Hrvatska vojska treba imati manje cjelina i formacija te da ustroj treba dodatno racionalizirati. Smatra i da su Oružane snage prenapregnute u izvršavanju prevelikoga broja ovih nevojnih zadaća. "Oružane snage nisu civilna zaštita niti to trebaju postati", smatra Đurović. Tomislav Ivić (HDZ) najavio je da će HDZ poduprijeti izvješće, no više ih, kaže, zanima što će biti sutra i na to pitanje očekuju odgovor od Vlade RH, jer je "bolna činjenica da će se proračun iz godine u godinu smanjivati". "Znači li to da odustajemo od modernizacije Oružanih snaga, od obalnih ophodnih brodova, od eskadrile borbenih aviona. Hoće li se zbog neplaniranih sredstava u proračunu dogoditi urušavanje obrambenog sustava?", upitao je Ivić. Hrvatskog laburista Dragutina Lesara posebice zanima u kakvom su stanju aluminijski brodovi koje smo kupili od Finaca, posredovanjem Patrie, u koje smo umjesto grijanja trebali staviti klimu jer su građeni za sjeverno hladno more, a mi smo ih doveli u Jadran. "Pet milijardi je za potrebe obrane i Oružane snage puno, ali u odnosu na potrebe malo", rekao je Lesar. Petar Baranović (HNS) navodi kako je izvješće svjedočanstvo o totalnom nemaru, kao i ignoriranju spremnosti da se odgovori na bilo koju vrstu ugroze. "Borbene komponente HV-a danas su relikvije relikvijarum i tu imamo isključivo kadar, ljude od kojih je jedna dio prošao teška i olovna vremena", rekao je Baranović.
ZAGREB - Novi ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović preuzeo je poslijepodne dužnost u sjedištu Ministarstva, gdje ga je dočekala bivša ministrica Mirela Holy sa suradnicima, priopćeno je iz Ministarstva. "Jedan od prvih poteza novog ministra bit će osigurati sve potrebne podloge kako bi Vlada mogla donijeti odluku je li projekt Ombla prihvatljiva investicija za okoliš", navodi se u priopćenju. Novi ministar zaštite okoliša i prirode Zmajlović kazao je kako "će nastaviti u istom smjeru u području gospodarenja otpadom, u koje treba uvesti reda i osigurati da sustav funkcionira na pravedan način i da se novac proračunskih obveznika koristi na učinkovit način". Bivša ministrica Mirela Holy izvijestila ga je kako je na nacrt prijedloga Zakona o otpadu došlo pozitivno mišljenje Europske komisije, dok su nacrti prijedloga Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode na mišljenju u Bruxellesu. Namjera novog zakona je postići smanjenje nastanka otpada i povećanje iskorištavanja otpada kao sirovine tako da što manje otpada ostane za zadnju fazu - spaljivanje i odlaganje. Bivša ministrica Holy podsjetila je da će se novim zakonom postupanje s otpadom uskladiti s novom Okvirnom direktivom o otpadu EU, po kojoj se do 2015. godine mora uvesti selektivno prikupljanje otpada, a do 2020. se 50 posto tako prikupljenog otpada mora obraditi. Rokovi - prema kojima se do 1. siječnja 2015. mora osigurati odvojeno skupljanje papira, metala, plastike, stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnih ulja, građevnog otpada, otpadnog tekstila i medicinskog otpada te do 1. siječnja 2013. osigurati odvojeno sakupljanje biootpada - ispregovarani su s EU. Ministar Zmajlović izviješten je kako su u pripremi izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom, koji umjesto planiranih 20 centara za gospodarenje otpadom predviđa njih 11 te sadrži kartu gospodarenja otpadom s lokacijama i statusom odlagališta otpada.
VARAŽDIN - Nakon što je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš danas priopćio da je, nakon višegodišnjeg traženja, Grad Varaždin u dogovoru s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode pronašao rješenje za zbrinjavanje varaždinskog komunalnog otpada, oglasila se i tvrtka T7 VIS navodeći da grad nije riješio problem s otpadom, kojeg odbija predati u njihovu tvornicu za mehaničko biološku obradu. „Odgoda zabrane daljnjeg odlaganja komunalnog otpada na ilegalnoj deponiji u Brezju na rok od 30 dana je potpuno nezakonit potez inspekcije zaštite okoliša, isforsiran mimo zakona od strane Ministarstva gospodarstva, stoga ljudi koji su sudjelovali u donošenju takve odluke štetne po T7 VIS i građane Varaždina, moraju snositi odgovornost!“, stoji, među ostalim, u priopćenju T7 VIS-a. Iz te tvrtke Davora Patafte poručuju da je odgoda rješenja o zaustavljanju rada balirke presedan i da je „ovakav krajnje dvojben potez inspekcije skandalozan i u potpunosti suprotan zakonu“. Dodaju da je „očigledno da se ovdje radi o neposrednom pritisku Ministarstva gospodarstva koje se na čelu s Radimirom Čačićem naprasno umiješalo u cijeli slučaj i preuzelo ulogu Ministarstva zaštite okoliša i prirode(...)“. Ističu da je odlagalište u Brezju ilegalno, da nema dozvolu za rad, da se nalazi na vodozaštitnom području i na arheološkom lokalitetu te da Grad Varaždin zanemaruje činjenicu da će zbog kršenja postojećih ugovora s T7 VIS-om, morati plaćati ogromne financijske penale koji bi Varaždin mogli dovesti do bankrota. „T7 VIS će koristiti sva pravna sredstva kako bi zaštitio svoja prava, prethodno zagarantirana potpisanim ugovorima, u ovome slučaju“, poručuju iz T7 VIS-a.
ZAGREB - Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja RH donijela je danas naredbu o povlačenju s hrvatskog tržišta dodataka prehrani proizvoda "Epimen" i "ViaNatur", jer je utvrđeno da sadrže kemijsku supstancu sildenafil, koja je djelatna tvar u lijekovima i nije dopuštena kao sastojak dodatka prehrani, priopćeno je večeras iz Ministarstva zdravlja. Na zahtjev Ministarstva zdravlja, analizu uzoraka tih prozvoda provela je Agencija za lijekove i medicinske proizvode. Ocijenjeno je da dodaci prehrani "Epimen" i "ViaNatur", zbog tvari sildenafil, koja se kao djelatna tvar nalazi u lijekovima namijenjenim liječenju erektilne disfunkcije, predstavljaju rizik za zdravlje i ozbiljnu prijetnju zdravlju osoba koje je konzumiraju. Riječ je o supstanci sintetskog podrijetla, što znači da je u dodatak prehrani mogla dospjeti samo i jedino ako je dodana u proizvod prilikom njegove proizvodnje, navodi se u priopćenju. Pronađena supstanca kod korisnika s rizičnim faktorima može izazvati teške kardiovaskularne nuspojave, poput srčanih aritmija te srčanog i moždanog udara, pa se ne smije nalaziti u dodacima prehrani koji su u slobodnoj prodaji, već samo u lijekovima koji se izdaju isključivo na liječnički recept. Time se osigurava da, prije propisivanja lijeka, liječnik procijeni kardiovaskularni rizik svakog pojedinog pacijenta, odredi odgovarajuću dozu lijeka te nadzire zdravstveno stanje pacijenta, dodaje se. Ministarstvo zdravlja također ističe kako je "postojanje tvari sildenafil u dodacima prehrani 'Epimen' i 'ViaNatur' u suprotnosti sa člankom 4. Pravilnika o dodacima prehrani, s deklariranim sadržajem hrane, što je u suprotnosti sa člankom 6. istog Pravilnika, te u suprotnosti sa člankom 6. Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane". Stoga su izdana rješenja o zabrani stavljanja na tržište dodatka prehrani "Epimen" u kapsulama, proizvođača tvrtke Epimen d.o.o., te o zabrani stavljanja na tržište dodatka prehrani "ViaNatur" u kapsulama, čiji je ekskluzivni uvoznik i distributer Veneo d.o.o.
ZAGREB - Glavni urednik Nacionala Robert Bajruši potvrdio je večera Hini kako je vlasnik tjednika Nacional, Harald von Seefried, e-mailom izvijestio redakciju tjednika u Zagrebu da nema novca za tiskanje idućeg broja Nacionala. Redakcija Nacionala je obaviještena i da su propali pregovori s Hypo bankom za refinanciranje kredita, dodao je Bajruši. Glavni urednik Nacionala rekao je također Hini da će najvjerojatnije izaći još jedan broj Nacionala, idući tjedan. Bajruši je pri tom kazao da se unatrag mjesec i pol do dva mjeseca pojavio zainteresirani investitor koji bi otkupio Nacional za jednu kunu te podmirio njegovih oko 2 milijuna eura dugova. Bajruši nije želio otkriti ime zainteresiranog investitora kao ni to dolazi li on ih Hrvatske ili iz inozemstva.
ZAGREB - Niti dva mjeseca nakon posljednjeg tiskanog izdanja Vjesnika ugasio se i njegov internetski news portal. Vjesnik.hr bio je prvi hrvatski news portal, osnovan 1998., no nakon 14 godina rada jučer su na njemu objavljene posljednje informacije, uz obavijest čitateljima da portal prestaje s ažuriranjem sadržaja zbog "nemogućnosti organizacije daljnjega rada". Obnašatelj dužnosti direktora Vjesnika Robert Mekinić Hini je objasnio da više nisu u mogućnosti plaćati najam prostora u kojemu je redakcija radila proteklih 25 godina. "Očigledno je da ne postoji volja da se Vjesnik, list sa 72-godišnjom tradicijom, na bilo koji način sačuva. Uprkos nastojanjima novinara i ostalih zaposlenih koji su proteklih nekoliko mjeseci s neizvjesnom sudbinom i bez plaće nastojali profesionalno raditi i sačuvati Vjesnik više nismo u stanju objavljivati sadržaje niti na web portalu", kazao je Mekinić. Upravo je njegov tekst jedan od posljednjih objavljenih na portalu, a riječ je o svojevrsnom nekrologu Vjesnika u kojemu se zahvaljuje čitateljima, nečitateljima, kolegama i političarima koji su "stvorili i ugasili" list. Glavna povjerenica Sindikata novinara Hrvatske u Vjesniku Marijana Matković kazala je da će sindikat tražiti reviziju ugovora o najmu prostora s Vjesnikom d.d. jer, po njezinim riječima, podaci iz gruntovnice govore da to dioničarsko društvo nije upisano kao vlasnik, već se prostor i dalje vodi kao društveno vlasništvo. Rekla je i da je rok za izlazak iz prostora 120 dana od raskida ugovora. Matković je kazala da raspolaže s informacijom da će Porezna uprava Ministarstva financija, koja je 12. travnja blokirala račun Vjesnika, uskoro po službenoj dužnosti pokrenuti stečajni postupak.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić sudjelovao je u radu 101. zasjedanja Međunarodne konferencije rada koje se pod okriljem Međunarodne organizacije rada (ILO) održava u Ženevi od 30. svibnja do 14. lipnja. Kao predstavnik Republike Hrvatske, ministar Mrsić se jučer na plenarnoj sjednici obratio izaslanicima iz 185 zemalja članica ILO-a, rekavši da sve države dijele, više ili manje, iste probleme, priopćeno je iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. "Svi smo suočeni s globalnom recesijom koja, s jedne strane, ugrožava plaće i povećava nezaposlenost, a s druge strane, smanjuje profite i proračunske prihode. To su problemi koji traže aktivniju ulogu vlada i jedino mogu biti riješeni iskrenom suradnjom socijalnih partnera", kazao je. Posebno je istaknuo kako Hrvatska u potpunosti podržava napore koje Međunarodna organizacija rada ulaže u promociju tripartitne suradnje i kolektivnog pregovaranja koji su nam potrebniji nego ikad prije. Govoreći o potezima koje je hrvatska Vlada povukla u nastojanju da smanji teret krize i zemlju izvuče iz recesije, ministar Mrsić je posebno naglasio borbu protiv sive ekonomije, pojačanu kontrolu i naplatu poreza te socijalnih davanja za radnike, prebacivanje porezne presije s rada na potrošnju, čime je povećana tržišna konkurentnost u odnosu na zemlje u okruženju, te smanjenje proračunskog deficita. "Vjerujemo da ćemo uspjeti redefinirati sustav plaća u javnom sektoru i da ćemo, u suradnji sa socijalnim partnerima, uspjeti dodatke na plaću vezati uz uspješnost, a ne uz radni staž u javnom sektoru. Potrebno je pomiriti suprotstavljene interese radnika i poslodavaca, istodobno imajući na umu održivost državnog proračuna", rekao je.
VUKOVAR - Saslušavanjem novih svjedoka, na Županijskom sudu u Vukovaru danas je nastavljeno suđenje bivšem pripadniku srpske paravojne postrojbe "Škorpioni" Miloradu Momiću za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Prema riječima svjedoka Mladena Kegelja, kojega su 2. svibnja 1991. nedaleko od Berka zarobili mještani obližnjeg Orolika, kad je nakon zarobljavanja doveden u Orolik, vidio je optuženog Milorada Momića naoružanog puškomitraljezom, kako dovodi zarobljenog Stanka Penavića. "Onako ispod oka vidio sam da su svi navalili na Stanka Penavića, a među njima je bio i optuženi Momić i vidio sam da tuku Penavića, ali nisam vidio tko zadaje neke konkretne udarce, jer tukli su svi. Nakon što su pretukli Stanka Penavića doveli su ga i bacili među nas. Zatim je došao optuženi Momić i nogom je svakog udario da bi vidio tko je", naveo je svjedok. Optuženog Momića u Oroliku su nakon zarobljavanja vidjeli i svjedoci Predrag Kegelj i Ivica Juratovac, ali s njime, kako su naveli, nisu komunicirali. Oba su svjedoka potvrdila kako su Momića vidjeli naoružanog puškomitraljezom. Milorada Momića, kojega je Francuska izručila Hrvatskoj u rujnu prošle godine, optužnica tereti da je u rujnu 1991. , kao pripadnik tadašnje Teritorijalne obrane, u improviziranom logoru u Berku rukama tukao Anđu i Danicu Rušnov te Maru Kujundžić i da je 5. rujna rafalom iz mitraljeza s vojnog transportera ubio Katu Gavranović koja je stajala ispred svoje kuće. Nakon završetka mirne reintegracije Momić je pobjegao u Srbiju, a potom u Francusku gdje je živio pod lažnim imenom Guy Monier. Sudski postupak na Županijskome sudu u Vukovaru počeo je u studenome prošle godine. Optuženi je u pritvoru osječkog zatvora.
ZAGREB - Bivši predsjednik uprave Podravke Miroslav Vitković izjavio je danas u nastavku suđenja u slučaju Spice da su bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ostali optuženi bivši čelnici Podravke bili dio paralelnog upravljačkog sustava u toj koprivničkoj prehrambenoj tvrtki. Na upit Polančecova branitelja Ante Nobila da li su optuženici kriminalna grupa Vitković je kazao da on to ne zna te da će to utvrditi sud, no ponovio je da su oni po njegovom mišljenju "dio jednog paralelnog sustava". Vitković, kojega se u medijima navodi kao krunskog USKOK-ovog svjedoka, ustvrdio je da je Polančec dio grupe jer je kao potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva znao sve kreditima koje je Podravka dala splitskoj tvrtki SMS i varaždinskoj Fimi. No, obrana je na današnjem ročištu predočila da su o tim kreditima već ranije izvještavali mediji te da je Polančec iz medija mogao crpiti svoja saznanja o poslovanju koprivničke tvrtke. Polančecov branitelj je unakrsnim ispitivanjem nastojao diskreditirati Vitkovića ukazujući na nepodudarnosti nekih njegovih iskaza iz istrage i u sudnici, a upozorio je i da je USKOK iz zapisnika o ispitivanju ispustio neke djelove. Obranu je zanimalo zašto smatra da nije bilo u redu da se Polančeca informiralo o stanju u Podravki, dok je on istodobno redovito informirao svog tadašnjeg stranačkog čelnika, bivšeg predsjednika HSS-a Josipa Friščića, Vitković je kazao da on to nije tvrdio. Rekao je i da se ne sjeća "strateških radionica" i sjednica uprave i nadzornog odbora na kojima je tema bila neprijateljsko preuzimanje Podravke. Negirao je da je novinaru HTV-a Siniši Kovačiću dostavljao podatke o poslovanju Podravke, rekavši da je novinar od njega u dva tri navrata tražio intervju, na što on nije pristao. Na upit obrane je li točno da je od kraja rujna do sredine studenoga 2009., u razdoblju od 54 dana, s Kovačićem kontaktirao 41 put, odgovorio je da se ne sjeća. Ispitivanje Vitkovića nastavit će se i na idućem ročištu zakazanom za 18. lipnja.
ZAGREB - Protiv liječnika Drage Rubala i Ivana Ostoića te još 65 osoba USKOK je danas podnio optužnicu zbog prijevare s invalidskim mirovinama koje su navodno naplaćivali od 1750 do 7500 eura. USKOK 69 osoba tereti za udruživanje za počinjenje kaznenih djela, primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, protuzakonita posredovanja te pomaganja u primanju mita i protuzakonitom posredovanju. Optužnica je podignuta nakon osmomjesečne istrage. Varaždinskog liječnika i vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ostoića i bivšeg načelnika u zagrebačkom HZMO-u Rubala, široj javnosti poznatom kao bivšem radijskom i televizijskom voditelju, USKOK tereti da su od kolovoza 2010. do listopada 2011. okupili i organizirali osmeročlanu skupinu koja je "sređivala" invalidske mirovine koje su naplaćivali od 1750 do 7500 eura. Članovi skupine pronalazili su zainteresirane osobe za stjecanje lažnih invalidskih mirovina, od njih uzimali novac, ugovarali sastanke s Ostoićem i prikupljali potrebnu medicinsku dokumentaciju na osnovu koje je, tvrde u USKOK-u, Ostoić davao pozitivne nalaze i mišljenje o postojanju invalidnosti, općoj i trajnoj ili profesionalnoj nesposobnosti za rad. Rubala je potom navodno osigurao da ti predmeti dođu na stol dvjema suoptuženicama iz Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti HZMO-a koje su za novčanu naknadu potvrđivale mišljenja Ostoića i drugih vještaka područnih službi HZMO-a. USKOK je u optužnici podnesenoj pred zagrebačkim Županijskim sudom predložio da se optuženima oduzme nezakonito stečena imovinska korist. Uz Ostoića i Rubala optuženi članovi skupine su posrednik Zoran Primorac, Ostoićeva supruga Dubravka Margeta-Ostoić, administratorica Dragica Čvorig, članice povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti HZMO-a Nevia Buković i Vinka Luetić Herman te Roman Slunjski.
ZAGREB - Ministarstvo kulture Republike Hrvatske neće poduzeti nikakve sankcije prema djelatnici Jeleni Mikši, koja se neprilično fotografirala na slavlju poslije i tijekom nogometne utakmice u Poljskoj. Etički povjerenici Ministarstva kulture obavili su razgovor s djelatnicom Jelenom Mikšom povodom fotografija sa slavlja i nogometne utakmice u Poljskoj te su ju, kako se navodi u priopćenju, usmeno upozorili da valja pripaziti na buduća ponašanja.
ZAGREB - Knjiga "Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću" Aleksandre Ščukanec, koja pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske perspektive, osvojila je nagradu "Ljudevit Jonke" Matice hrvatske, izvijestila je danas Hrvatska matica iseljenika (HMI) koja je objavila tu jezikoslovnu monografiju u suradnji sa Znanstvenim institutom gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa. Na više od 400 stranica to djelo prikazuje stanje s gradišćanskohrvatskim jezičnim blagom i dominantnim procesima u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom 21. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Analiza obuhvaća jezičnu građu od pisanih izvora do internetskih blogova i foruma, a raspoređena je u osam poglavlja i sadrži rječnik germanizama s 1200 natuknica. S obzirom da se obrađuje jezična problematika hrvatske nacionalne manjine u Austriji, koja je tijekom više od pet stoljeća uspjela očuvati svoj jezik, kulturu i identitet, ali je iz godine u godinu brojno sve slabija i izložena sve većem pritisku germanofone okoline, to istraživanje znatan je doprinos ekolingvističkim nastojanjima da se opišu ugroženi jezici, te da se tako usmjeri pozornost opće i znanstvene javnosti na potrebu njihova očuvanja, stoji u obavijesti HMI.
DUBROVNIK - U dubrovačkoj Općoj bolnici danas je novinarima predstavljen novi aparat, a riječ je o digitalnom HD endoskopskom stupu s dva video gastroskopa i video kolonoskopom ukupne vrijednosti 1.115.000 kuna. Kako je istaknuo šef Internog odjela Opće bolnice Dubrovnik Žarko Vrbica, riječ je o aparatu koji je vrhunac moderne tehnologije i koji će znatno pripomoći u ranom dijagnosticiranju tumora probavnoga trakta. Aparat je nabavljen uz pomoć dubrovačke Zaklade Blaga djela, koja je donirala polovicu novca za njegovu nabavu, naglasio je ravnatelj bolnice Branko Bazdan. Zaklada Blaga djela i do sada je sudjelovala u pomoći pri nabavi potrebne opreme za dubrovačku bolnicu, pa su tako sufinancirali stomatološku ordinaciju za djecu s posebnim potrebama s 350.000 kuna, a prihvaćeno je i sufinanciranje projekta palijativne skrbi u visini od 4 milijuna kuna.
DUBROVNIK - U okviru aktivnosti Tempus projekta "Education for equal opportunities at croatian Universities - Eduquality" na dubrovačkom Sveučilištu danas je uprigođena promocija zbirke edukativnih priručnika o studentima s invalidnošću. U izradbi priručnika sudjelovali su predstavnici svih hrvatskih sveučilišta, studenata Hrvatskog studentskog zbora, Instituta za obrazovanje te inozemnih institucija. Kako je na predstavljanju istaknula voditeljica Tempus projekta Lelija Kiš Glavaš sa Sveučilišta u Zagrebu, naša je odgovornost da studente s invalidnošću prihvatimo kao sve ostale studente te im na taj način podignemo kakvoću studija.
NOVSKA - U organizaciji Zaklade Hrvatska bez mina, Hrvatskog centra za razminiranje i Gradskog društva Crvenog križa danas u Novskoj i njezinoj okolici borave članovi Zaklade Aman iz Libije koji su jučer stigli u Hrvatsku gdje će boraviti tjedan dana kako bi se upoznali s hrvatskim sustavom edukacije zaštite od mina i iz rata zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Nakon što je peteročlano izaslanstvo iz Libije primio gradonačelnik Antun Vidaković u Voćarici nedaleko od Novske na prvom predavanju članovi zaklade Aman upoznali su se s programom edukacije stanovništva na čijem su terenu minsko sumnjive površine. Prema riječima Davora Laure, pomoćnika ravnatelja za operativne poslove Hrvatskog centra za razminiranje u Hrvatskoj još uvijek u 12 županija i 101 gradu i općini ima 726,5 četvornih kilometara minsko sumnjivih površina. Kako je rekao Davor Laura u ovom trenutku se radi ili je sve spremno za početak pretraživanja i uklanjanja zaostalih mina i minsko-eksplozivnih sredstava na 5.500.000 četvornih metara. "Nakon rata zaostale mine i minsko-eksplozivna sredstava od 1996. do danas odnijele su 200 života, a 400 građana Hrvatske teže je ili lakše ranjeno", kazala je Marta Kovačić savjetnica za edukaciju u Hrvatskom centru za razminiranje, napominjući pri tome da je Sisačko-moslavačka županija jedna od tri minama najzagađenijih županija u Hrvatskoj.
SPLIT - Ispitno ročište u stečajnom postupku Jadrankamena, koje je na splitskom Trgovačkom sudu bilo najavljeno za sutra, 14. lipnja, odgođeno je za 12. srpnja kako bi se omogućilo svim vjerovnicima da obave uvid u materijale za ovaj postupak, doznaje se danas od stečajne uraviteljice te tvrtke Anči Bašić. "Pošto sam za stečajnu upraviteljicu Jadrankamena imenovana 15. svibnja nije bilo dovoljno vremena da se obave sve predradnje sukladno zakonu", rekla je Bašić. Istaknula je kako je ispitno ročište odgođeno jer je bio prekratak rok da bi stečajni upravitelj mogao pripremiti tražbine radnika i ispitati tražbine ostalih vjerovnika. Anči Bašić je sredinom svibnja na dužnosti stečajnog upravitelja Jadrankamena naslijedila Ivu Bučana koji je podnio ostavku na tu dužnost i kojem radnici Jadrankamena nisu dozvoljavali ulazak u pogone poduzeća u Pučišćima na Braču.