Mrežna baza je dostupna na internetu, a postoji inačica prikaza tih podataka i na mobitelima, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Institutu. Osim kakvoće mora za kupanje, baza podataka sadrži i dodatne informacije o plažama, kao što su fotografije plaža i njihove vrsta te pozicija raznih objekata na plaži (tuševi, kabine, restorani, sportski tereni), istaknula je ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split Ivona Marasović.
Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Neven Voća je rekao kako je imenovanje splitskog Intsituta Nacionalnim referentnim centrom za more AZO-a "važno i s aspekta promocije hrvatskoga dijela jadranske obale".
"Naš je cilj doprinositi zaštiti okoliša, a ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će imati obvezu dostavljati Europskoj uniji informacije o moru i ribarstvu, a pri tomu će koristiti podatke splitskoga Instituta za oceanografiju i ribarstvo", kazao je Voća. On je pojasnio kako je Europska komisija pohvalila podatke o stanju mora do kojih dolazi splitski Institut za oceanografiju i rabirastvo.
Ravnateljica Instituta Ivona Marasović je rekla kako je na prikupljanju, analiziranju i procjeni podataka o satnju mora angažirano oko 70 stručnjaka Instituta. "Ovaj zadatak je visoko stručan posao, budući da se u skladu s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji (MSFD) Europske unije procjena stanja morskog okoliša obavlja prema kriterijima i standardima od kojih se mnogi temelje na stručnoj procjeni, tako da za donošenje procjena nisu dovoljni samo prikupljeni podatci već je potrebno i iznimno veliko stručno predznanje o cjelovitom funkcioniranju morskoga ekosustava", objasnila je Marasović.
Po njezinim riječima ekosustav hrvatskog dijela Jadranskog mora je je u dobrom stanju i povoljniji je nego u talijanskom dijelu Jadrana, između ostalog, i zato što je Hrvatska manje razvijena od Italije te je tako sačuvana i kakvoća mora.
Istaknula je kako su "crne točke" ekosustava u hrvatskom dijelu Jadrana Kaštelanski i Šibenski zaljev i Riječka luka.