Komisija za dodjelu Nagrada DPUH "Radovan Ivančević" na sastanku u travnju ove godine donijela je odluku da su dobitnici Nagrada DPUH "Radovan Ivančević" za 2011. godinu: dr. Duško Kečkemet (nagrada za životno djelo), dr. Katarina Horvat-Levaj, dr. Doris Baričević i dr. Mirjana Repanić-Braun za knjigu "Akademska crkva Sv. Katarine" (godišnja nagrada), mr. Đurđa Kovačić (povelja DPUH), Institut za povijest umjetnosti u povodu pedesete obljetnice osnutka (povelja DPUH).
Ove godine ustanovljena je i nova kategorija Nagrade DPUH "Radovan Ivančević", Nagrada za najbolji diplomski rad, a njome su nagrađeni Maja Žvorc, Iva Raič Stojanović i Anita Maglov.
Prof. dr. sc. Duško Kečkemet, dobitnik nagrade DPUH "Radovan Ivančević" za životno djelo, povjesničar je umjetnosti rođen 1923. godine u Supetru na otoku Braču. Od 1949. bio je kustos, a od 1960. do 1979. direktor Muzeja grada Splita, potom znanstveni savjetnik i direktor Galerije Meštrović u Splitu te redovni profesor na Sveučilištu u Splitu od 1984. do 1993. godine.
Istražuje kulturnu i umjetničku baštinu Dalmacije od srednjeg vijeka do suvremenosti, u prvom redu Splita i njegove bliže okolice. Pisao je i o pomorstvu, povijesti filma, fotografiji, političkim previranjima tijekom 19. stoljeća u Splitu. Sustavno je pratio likovne izložbe u Splitu, pisao o urbanističkim problemima i konzervatorskim promašajima, a posebno se angažirao u obrani devastacije splitskoga groblja na Sustipanu te u preuređenju Rive.
Brojnim monografskim tekstovima analizirao je djelatnost značajnih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća u Dalmaciji. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznaja. Svojim znanstvenim radom Kečkemet je dao golem doprinos boljem poznavanju umjetnosti u Splitu i cijeloj Dalmaciji.
Dobitnice godišnje nagrade DPUH "Radovan Ivančević", dr. Katarina Horvat-Levaj, dr. Doris Baričević, dr. Mirjana Repanić-Braun za knjigu Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu u izdanju Instituta za povijest umjetnosti – Monografija o Akademskoj crkvi sv. Katarine u Zagrebu nudi sustavnu i cjelovitu obradu najznačajnijega baroknog ansambla u hrvatskom prostoru, ambijenta u kojem ravnopravno sudjeluju arhitektonski, dekorativni, kiparski i slikarski sastojci, tvoreći Gesamtkunstwerk najviše stilske razine.
Mirjana Repanić-Braun mjerodavno je interpretirala sve oltarne i zidne slike, oplatu štukatura, te sva djela umjetničkog obrta. Doris Baričević je znalački protumačila kiparska i drvorezbarska ostvarenja, a Katarina Horvat-Levaj dala je cjelini zaokruženi pečat. Vrijednost i važnost crkve sv. Katarine kao kulturnoga i umjetničkog spomenika odavno je bila uočena i višestruko znanstveno tretirana.
Poveljom DPUH-a nagrađena je mr. Đurđa Kovačić, koja je bila prva zaposlenica Instituta za povijest umjetnosti i djelovala u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Značajna je njezina studija "Prisutnost i odjeci ruske scenografije na zagrebačkoj glazbenoj sceni" u koju je unijela cijeloživotnu sklonost i razvijen ukus posjetitelja predstava, odnosno pratitelja raznovrsnih kulturnih manifestacija, te pokazala razvijenu sposobnost metodičkog organiziranja građe.
Poveljom DPUH-a nagrađen je Institut za povijest umjetnosti u povodu pedesete obljetnice osnutka. Institut za povijest umjetnosti u proteklih je pedeset godina imao ključnu ulogu u svim aspektima povijesnoumjetničkog djelovanja u Hrvatskoj i bio temeljna ustanova za unapređenje znanstvenog rada na proučavanju nacionalne povijesnoumjetničke baštine od svog osnutka 1961. godine.
Pod vodstvom svojih utemeljitelja, prof. Grge Gamulina i prof. Milana Preloga Institut se afirmirao ne samo kao središnja točka, nego i kao mjesto koordinacije svih povijesnoumjetničkih istraživanja u Hrvatskoj, obuhvaćajući uz slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, također i urbanističke teme.
Znanstvenici Instituta intenzivno sudjeluju u primijenjenim istraživanjima, ponajprije onima vezanim uz donošenje urbanističkih i prostornih planova te aktivnostima u zaštiti spomeničke baštine. 2006. Institut je primljen u članstvo RIHA (International Association of Research Institutes in the History of Art), međunarodnog udruženja osnovanog 1998. godine u Parizu koje okuplja tridesetak najuglednijih znanstvenih instituta s polja povijesti umjetnosti.
Istraživanjima Instituta obuhvaćeni su spomenici urbanizma, arhitekture, skulpture i slikarstva na cijelom prostoru Hrvatske. Razvio se u vodeću nacionalnu i međunarodno priznatu ustanovu s najvećim znanstsveno-istraživačkim potencijalom u području povijesti umjetnosti u širem okružju, s odgovarajućim stručnim službama (fotografskim i arhitektonskim odjelom), specijaliziranim vlastitim izdavaštvom (znanstvenih časopisa i monografskih publikacija) te bogatim, stručno vođenim dokumentacijskim fondovima, iznimno važnim resursima za izučavanje i zaštitu spomeničke i urbanističke baštine Hrvatske.
Kroz znanstvena istraživanja Institut je povezan sa svim sveučilišnim odjescima za povijest umjetnosti u Hrvatskoj, a u tom smislu funkcionira i kao središnja institucija za transfer novih metodologija znanstveno-istraživačkog rada. Publicističkom djelatnošću koja obuhvaća najvažnije znanstvene i stručne časopise te niz monografskih izdanja Institut se profilirao u vodećeg izdavača u području povijesti umjetnosti u Hrvatskoj.
Društvo povjesničara umjetnosti prvi put dodjeljuje nagrade najboljim diplomskim radovima studenata povijesti umjetnosti. Riječ je o radu Maje Žvorc "Portretna poprsja iz Muzeja Međimurja u Čakovcu"“, mentorice Sanje Cvetnić, zatim Ive Raič Stojanović "Rekonstrukcija dvorca Januševca nakon Drugog svjetskog rata", mentora Marka Špikića, te Anite Maglov "Podrijetlo antičkih gema i primjeri u Liburniji", mentorice Marije Kolega.