Nakon mnogih drugih dokumenata koje je HBK objavio u posljednje vrijeme, smatrali smo potrebnim govoriti i o ulozi vjernika laika u našoj Crkvi, rekao je predsjednik HBK, nadbiskup đakovačko-osječki Marin Srakić, napominjući da su se u sastavljanju dokumenta u prvome redu vodili željom da ohrabre vjernike laike da pridonesu životu Crkve.
Predsjednik Vijeća za laike HBK, riječki nadbiskup Ivan Devčić istaknuo je kako je "želja HBK da vjernici laici dobiju značenje u Crkvi koje je u skladu s njihovom zastupljenošću u njoj".
Svrha je bila sastaviti praktičan dokument koji bi potaknuo vjernike laike na veću uključenost u crkveni život te da svatko u svome zvanju prepozna odgovornost za svoj udio u poslanju Crkve.
"Pritom moramo biti svjesni da živimo u demokratskom društvu čije je vrijednosti važno prepoznati i priznati njegove tekovine. Unijeti poseban kršćanski element u te tekovine uloga je vjernika laika", rekao je riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Dokument je predstavio član Vijeća za laike HBK Nikola Vranješ, koji je rekao da je on rezultat višegodišnjega rada te da mu je temeljna svrha poticanje dinamike i aktivnijeg djelovanja vjernika laika u Crkvi i društvu. Namijenjen je cijeloj crkvenoj zajednici - laicima, kleru i redovništvu, a namjera mu je ostvariti novo vrednovanje uloge vjernika laika u Crkvi i društvu, dodao je Vranješ. "Želimo pomoći da vjernici laici što bolje izvrše svoju odgovornost unutar Crkve i društva uz pomoć drugih, klerikalnih članova Crkve", objasnio je.
Dokument je podijeljen na sedam poglavlja, a strukturiran je tako da polazi od povijesti i nudi kratak pregled organiziranog djelovanja hrvatskog laikata, preko teoloških temelja i kanonskih okvira njihova djelovanja, to jest područja suradnje ili onoga što vjernici laici mogu činiti, do područja suodgovornosti vjernika laika i načina ostvarivanja te suodgovornosti.
U poglavlju "Kratki pregled povijesti organiziranog djelovanja hrvatskog laikata" prikazani su najvažniji trenutci organiziranog djelovanja vjernika laika u nas, od početka prošlog stoljeća do danas. Drugo poglavlje "Teološki temelj i kanonski okvir djelovanja vjernika laika" iznosi teološke i crkvenopravne odrednice djelovanja laikata.
No, najveći je dio dokumenta posvećen područjima suodgovornosti vjernika laika u Crkvi i društvu, načinima ostvarivanja te suodgovornosti i različitim službama u Crkvi u kojima vjernici laici mogu djelovati u suradničkom zvanju.
Treće poglavlje dokumenta - "Područja suodgovornosti vjernika laika u crkvi i u društvu" donosi opis deset područja suodgovornosti vjernika laika u poslanju Crkve - ljudska osoba i njezina prava, obitelj kao životna stanica društva, ljudski rad, opće dobro, istina-sloboda-pravednost, gospodarski život, politička zajednica - međunarodna zajednica, očuvanje okolišta i promicanje mira.
Konkretni modeli kako ostvariti suodgovornost vjernika laika u promicanju crkvenih vrijednosti u društvu izneseni su u poglavlju "Ostvarivanje odgovornosti", a "Različite službe u crkvi" naziv je petog poglavlja u kojemu je obrađeno pitanje suradničkih zvanja vjernika laika.
Posljednja dva poglavlja bave se prioritetima djelovanja vjernika laika u aktualnoj situaciji i u vjerničkim društvima i skupinama vjernika. U "Prioritetima za djelovanje vjernika laika u aktualnoj situaciji" navode se ključna pitanja djelovanja vjernika laika koja se odnose na promjenu mentalnih sklopova baštinjenih iz prošlih vremena ili uvjetovanih prilikama. Završno poglavlje "Djelovanje vjernika laika u vjerničkim društvima i skupinama vjernika" ističe važnost udruženih oblika laičkog apostolata putem kojih vjernici laici također pridonose evangelizaciji sredine u kojoj žive i rade.
"Bez uloge vjernika laika Crkva ne može aktivno ispunjavati svoje poslanje", rekao je Vranješ, napominjući da je teologija laikata jedan od stupova koncilske teologije.
Dokument "Za život svijeta" objavljen je u nakladi od tisuću primjeraka u izdanju "Glasa Koncila".