Kako bi spriječila nasilje tijekom prosvjeda, vlada Quebeca, uglavnom frankofone kanadske pokrajine, predložila je oštriji zakon o javnome okupljanju i stroge kazne za njegovo kršenje.
Studentski prosvjednici žale "što vlada bira represiju umjesto dijaloga", piše Reuters.
"Zakonu palice" koji prosvjednike obvezuje da najmanje osam sati ranije predaju policiji itinerer marša, pod prijetnjom oštrih sankcija, protivi se 73 posto stanovnika Quebeca i drže da on neće donijeti socijalni mir, prenosi agencija AFP.
Tijekom vikenda policija je uhitila stotine ljudi s kojima se sukobila u Montrealu što su osudili mediji i stručnjaci, a snimke represije obišle su svijet.
Vlada premijera Jeana Charesta potaknula je bunt mladih kada je prije tri mjeseca najavila 75-postotno povećanje školarina koje su u tom dijelu Sjeverne Amerike među najnižima. Studenti tvrde da je to mjera štednje po uzoru na one u Europi i da će mlade na početku karijere gurnuti u dužničko ropstvo.
"Sklopimo posao: vi plaćajte za moje obrazovanje, a ja ću za vašu mirovinu", poručivali su natpisi.
Prosvjedi su evoluirali te su studenti izradili popis od 71 točke protiv vlade, od optužaba za korupciju, lošeg upravljanja do uništavanja okoliša.
"Za studente to više nije pitanje povećanja školarina, to je prosvjed protiv kapitalističkog sustava i teško je pogoditi kako bi se dvije strane mogle dogovoriti", rekao je analitičar Chistian Bourque za Reuters.
Prosvjedi su izbili u nepovoljnom trenutku za Charesta usred optužaba o vezama između političkih stranaka i mafije, a u utorak je otvorena službena istraga o korupciji. Do kraja godine očekuju se izbori na kojima bi mogla pobijediti separatistička Stranka Quebeca koja podržava studente i zagovara neovisnost te pokrajine od osam milijuna stanovnika.
Više od trećine studenata je protiv povećanja školarine u idućih pet godina s 1.625 kanadskih dolara (1.254 eura) na oko 3.800 (2.934 eura).