U završnoj deklaraciji sastanka na vrhu, šefovi država i vlada članica NATO-a poručili su da vrata NATO-a ostaju otvorena svim europskim demokracijama koja dijele vrijednosti Saveza, koje žele i mogu preuzeti odgovornosti i obveze članstva. Na summitu u Chicagu Hrvatska prvi put sudjeluje kao zemlja članica Saveza, a izaslanstvo, u kojem su i ministar obrane Ante Kotromanović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, predvodi premijer Zoran Milanović.
"Pratit ćemo napredak svih partnera koji se žele priključiti NATO-u, procjenjujući svakog od njih na temelju vlastitih postignuća", navodi se u deklaraciji 28 čelnika savezničkih zemalja.
NATO je najavio da će pozvati Makedoniju u članstvo čim se postigne obostrano prihvatljivo rješenje spora oko imena s Grčkom koja blokira priključenje te zemlje od summita u Bukureštu 2008.
Saveznici podupiru i aspiracije BiH te pozdravljaju "značajan napredak" ostvaren posljednjih mejseci, osobito uspostavu Vijeća ministara i sporazum o registriranju nepokretne vojne imovine. "Pozivamo političke čelnike u BiH da budu konstruktivni u primjeni sporazuma bez odgađanja kako bi što prije pokrenuli prvi Akcijski plan za članstvo (MAP)", stoji u završnoj deklaraciji.
Slična poruka upućena je i Crnoj Gori koju se poziva na nastavak političkih, gospodarskih i obrambenih reformi kako bi se približila Savezu koji, navodi se, cijeni doprinos Podgorice regionalnoj sigurnosti i misiji ISAF u Afganistanu.
Čelnici Sjevernoatlanskog saveza ističu i da su spremni na jačanje dijaloga i praktične suradnje sa Srbijom, pozivajući je na dodatne napore za konsolidaciju mira i stabilnosti na Kosovu. Od kosovskih Albanaca i vlasti u Beogradu traže rješavanje ostalih otvorenih pitanja te potvrđuju predanost mirovnoj operaciji KFOR koja će se, kažu saveznici, smanjiti čim to dopuste sigurnosne prilike.
Vezano uz Gruziju, čelnici NATO-a potvrdili su odluku iz Bukurešta da će ta bivša sovjetska republika sigurno postati članicom, čemu se protivi Rusija te su dali potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu te zemlje u međunarodno priznatim granicama.
NATO je spreman jačati suradnju i s Ukrajinom, ali je zabrinut "selektivnom primjenom pravde i politički motiviranim procesima", uključujući i one protiv oporbenih čelnika. Iako u dokumentu nije izravno spomenuta, jasno je kako su saveznici aludirali na slučaj bivše premijerke Julije Timošenko koji je zaoštrio odnose između Zapada i Ukrajine, odnosno predsjednika Viktora Janukoviča.
Saveznici su sa skupa u Chicagu poručili kako žele jačati partnerstva s međunarodnim organizacijama i nečlanicama diljem svijeta, osobito s Rusijom kroz zajedničko Vijeće NATO-Rusija.
NATO je zabrinut zbog ruskih planova o dopremanju vojne sile na granice istočnih savezničkih zemalja, kao i jačanju vojne nazočnosti u Gruziji, a Moskvu najviše zabrinjava postavljanje proturaketnog štita uz njezine granice što smatra prijetnjom vlastitoj sigurnosti.
Šefovi država ili vlada zemalja članica NATO-a proglasili su operativnom prvu fazu proturaketnog štita, namijenjenu zaštiti Europe od napada s Bliskog istoka što je prvi od četiri koraka prema punom ostvarenju tog obrambenog sustava, utemeljenog na američkoj tehnologiji, čiji se dovršetak planira za razdoblje 2018-20.
NATO pokušava uvjeriti Rusiju da nju ne smatra prijetnjom, za razliku od Irana ili drugih zemalja s balističkim raketama, a Rusija zahtijeva da bude povezana s tim sustavom ili da dobije jamstva da štit ne ugrožava njezinu sposobnost nuklearnog odvraćanja.
Saveznici s "velikom zabrinutošću" prate razvoj događaja u Siriji i podupiru Annanov plan za političko rješenje višemjesečne pobune sirijske oporbe protiv dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada.
Zabrinuti su zbog širenja nuklearnog oružja i oružja za masovno uništenje, što se osobito odnosi na Iran i Sjevernu Koreju čiji nuklearni programi već više godina izazivaju bojazan međunarodne zajednice.
Ističući da su za diplomatsko rješenje spora s Iranom, saveznici su pozvali Teheran da nastavi šestostrane pregovore i uvjeri svijet da je njegov nuklearni program miroljubiv, a ne militantan kako smatra Zapad, te su od Sjeverne Koreje zatražili da prekine sve aktivnosti vezane uz raketni i program balističkih raketa.
Saveznici su na summitu u Chicagu pozdravili produžetak akcije "Oceanski štit" protiv pirata uz rog Afrike do 2014., nastavak pomorske akcije protiv terorizma na Mediteranu te su odlučili operativno pojačati pružanje pomoći mirovnoj misiji Afričke unije u Somaliji.
Najvažniji zaključak dosad najvećeg sastanka na vrhu NATO-a je da će Savez afganistanskim snagama sredinom 2013. godine prepustiti vodeću ulogu u borbenim operacijama širom te zemlje, a zatim povući većinu od svojih 130.000 vojnika do kraja 2014. Saveznici su se obvezali i da će financirati afganistanske snage sigurnosti nakon povlačenja iz te zemlje te je u tu svrhu već obećana milijarda dolara.