Od 10 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 8 danas očekuje stagnaciju Crobexa, a 2 porast.
Crobex indeks spustio se jučer 0,40 posto, na 1.801 bod, a Crobex10 0,68 posto, na 990 bodova.
U posljednja tri dana Crobex je skliznuo oko 1,5 posto, pa mu je zaprijetio pad ispod razine od 1.800 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je jučer svega 10,5 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna kuna manje nego prethodnoga dana.
U najvećem fokusu investitora bila je dionica HT-a, s prometom od 3,13 milijuna kuna. Cijena joj je pala peti dan zaredom, i to za 0,31 posto, na 204,1 kunu.
„Na domaćem tržištu kapitala očekujem nastavak stagnacije indeksa, jer nema vijesti koje bi potaknule tržište u bilo kojem smjeru. Usahnule su najave iz Vlade o privatizaciji državnih poduzeća. Prva veća aktivnost na burzi uslijedit će kad zaista započne realizacija neke od najavljenih privatizacija“, kaže Tamas Nagy, broker u investicijskom društvu Fima vrijednosnice.
Kako dodaje, investitori će stoga sve više pratiti situaciju u eurozoni, koja ponovno ulazi u fokus zbog produbljivanja dužničke krize.
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, pri čemu je Dow Jones indeks oslabio šesti dan zaredom, jer nestabilna politička situacija u Grčkoj potiče strahovanja od produbljivanja dužničke krize, pa se ulagači povlače iz rizičnijih investicija.
Dow Jones indeks oslabio je 0,75 posto, dok je S&P 500 pao 0,67, a Nasdaq indeks 0,39 posto.
Jutros su i na azijskim burzama cijene dionica pale, jer su novi podaci o usporavanju rasta kineskog gospodarstva obeshrabrili ulagače, ionako uznemirene zbog grčke političke drame.
Na europskim burzama cijene dionica jutros su blago ojačale, nakon jučerašnjih oštrih gubitaka.
„Na inozemnim tržištima nastavljena je pojačana volatilnost. Sezona objava financijskih izvješća jenjava, a kada ih rezimiramo, možemo reći da vlasnici dionica američkih kompanija mogu biti zadovoljni, jer je poslovanje tih kompanija u prvom tromjesečju bilo mnogo bolje nego drugih. Novi val volatilnosti na burzama potaknut je prije svega krizom u eurozoni, odnosno pitanjem Grčke i eventualnog izlaska te zemlje iz eurozone“, ocjenjuje Nagy.
Zasad su implikacije izlaska iz eurozone nepredvidljive, dodaje.
„Pred grčke političare postavljen je svojevrsni ultimatum da moraju nastaviti s dogovorenim mjerama štednje ukoliko i dalje računaju na međunarodnu financijsku pomoć. A bez nove tranše pomoći ta će zemlja još dublje utonuti u krizu“, navodi Nagy.
Napominje i da je u usporedbi sa svibnjem prošle godine, na tržištima dionica sličan obrazac kretanja.
„I prošle je godine u ovo doba u fokusu bilo pitanje Grčke, a i na makroekonomskom planu ima sličnosti, ponajviše kroz usporavanje rasta zapošljavanja na američkom tržištu rada. Nova činjenica je gospodarsko usporavanje u Kini, a to sve i sada pritišće tržišta dionica“, zaključuje Nagy.
Nove smjernice investitorima danas bi trebala dati britanska središnja banka, koja će odlučivati o kamatnim stopama, te najnoviji pokazatelji s američkog tržišta rada.