Saborski zastupnik, član Predsjedništva Hrvatskih laburista i moderator skupa Nikola Vuljanić istaknuo je da je namjera potaknuti vlast na promjenu načina funkcioniranja, pa i čitavog društva.
Prava na rad, obrazovanje, primjereno stanovanje, hranu, vodu i zdravstvenu skrb su temeljna ekonomska i socijalna prava zajamčena Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koje je Republika Hrvatska potpisnica. Kao takva bila je obvezna dostaviti izvješće o stanju socioekonomskih prava, no to nije učinila još od 2006. godine, kazala je Valentina Otmačić iz Amnesty Internationala Hrvatska izrazivši uvjerenje da će to uskoro i učiniti.
Fakultativni protokol koji omogućuje građanima da pravdu, kad iscrpe sve pravne mogućnosti u vlastitoj zemlji, u slučaju potrebe mogu potraživati pred posebnim tijelom UN-a dosad je potpisalo 40 zemalja među kojima i Slovenija i Crna Gora, a ratificiralo osam, među kojima su Bosna i Hercegovina i Slovačka.
Bivša zaposlenica tvrtke Kamensko Danica Sabljak kazala je kako su na rubu izdržljivosti budući je kao i ostale radnice nakon 18 mjeseci ostale bez naknade za nezaposlene, promijenila se i vlast, a budućnost je i dalje neizvjesna. Policija je jučer nasrnula na radnike Jadrankamena, situacija je jako teška radnici imaju jako mala prava, ostali smo na ulici, borimo se za egzistenciju i stvarno ne znam kako dalje, kazala je Sabljak.
Savjetnica za socijalna pitanja Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Jagoda Milidrag Šmid istaknula je da je puno prije trebalo pružiti jači otpor "periferenom kapitalizmu" kojem je politika omogućila nepoštivanje radničkih prava i koji nas osiromašuje kao ljudska bića. Naglasila je da već sam Ustav obvezuje vladu na potpisivanje protokola i da zajamči jednakost, socijalnu pravdu i život od rada te upozorila da su u Hrvatskoj prioriteti izokrenuti kao i sustav vrijednosti.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Ureda za nacionalne manjine Branko Sočanac kazao je kako je nerealno očekivati da će se potpisivanjem protokola nešto bitno promijeniti, no da su su europski standardi zaštite daleko viši od međunarodnih. Sličnog je mišljenja i Romana Kuzmanić Olujić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova koja je upozorila da ne postoji praksa kako rješavati takve pritužbe i da su mnoge zemlje potpisale, ali ne i ratificirale protokol, jer nisu jasne i sagledive posljedice koje može imati.
Milena Gogić iz Ureda pučkog pravobranitelja upozorila je na dramatično povećanje broja građana koji im se obraćaju radi zaštite socioekonomskih prava, no da im oni ne mogu vratiti posao, ni oduzetu imovinu, niti isplatiti plaću ili mirovinu.
Okruglom stolu, iako su bili pozvani, nisu se, uz ispriku, odazvali predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarava rada i mirovinskog sustava, Udruge poslodavaca i Pravnog fakulteta.