"Planovi luke Rijeka nas raduju jer bi to značilo i veće mogućnosti za Koper", rekao je za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka Sebastjan Šik, glasnogovornik uprave Luke Koper, dodajući da je na području kontejnerskog prometa potencijal za kontejnerski promet tri puta veći od sadašnjih mogućnosti Kopra, Trsta, Venecije i Ravene zajedno. Sve te sjevernojadranske luke godišnje pretovare manje od 1,8 milijuna tona kontejnerskog tereta, a mogle bi tri puta više s obzirom na potražnju, pojasnio je Šik. Među njima je i dalje najjači Koper sa 600.000 tona, dok Rijeka povećanjem kapaciteta do 2017. godine svoj sadašnji kapacitet od 200.000 tona namjerava povećati gradnjom novog terminala i ulaganjima od preko 70 milijuna eura, navodi "Delo".
U slovenskoj javnosti prisutno je razmišljanje da bi koparska luka mogla izgubiti svoje dosadašnje komparativne prednosti u tranzitnom položaju za kontejnerski i drugi promet prema državama srednje i istočne Europe zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali i sporosti kojom se u Sloveniji donose odluke koje bi ojačale poziciju Kopra budući da, s druge strane, Rijeka namjerava jačati svoju lučku infrastrukturu, a radi se i na jačanju željezničkih veza. Novi slovenski ministar za promet i prostor Zvone Černač priznao je krajem prošlog tjedna da će Slovenija ostati bez većine europskih sredstava na koja je računala za gradnju drugog kolosijeka pruge prema Kopru.
Zbog spore dinamike planiranja i korištenja sredstava, ona su se od 450 milijuna eura, odobrenih 2007. godine, najprije smanjila na 230 milijuna, a vjerojatno će se do kraja 2015. godine, do kada moraju biti upotrijebljena, iskoristiti samo 50-ak milijuna, tvrde slovenski mediji. Drugi kolosijek pruge Koper-Divača, koji bi povećao mogućnosti transporta iz Kopra, ostao je i bez građevinske dozvole pa se početak njegove gradnje sve više produžuje u budućnost, navode slovenski mediji.