Proljetno otvorenje špilje Veternice bit će 21. i 22. travnja u 10 sati, a bit će otvorena subotom, nedjeljom i blagdanom od 10 do 16 sati.
Špilja Veternica je 1979. godine zaštićena zakonom kao geomorfološki spomenik prirode. Ulaz u špilju nalazi se na nadmorskoj visini od 320 metara. Ukupna duljina do sada istraženih kanala iznosi 7128 metara, a dužina glavnog kanala 2622 metra. Ukupna vertikalna razlika iznosi preko 200 metara. Za posjetitelje je uređeno prvih 380 metara špilje.
Veternica je peta po dužini špilja Hrvatske, a najduža u sjevernoj Hrvatskoj. Značajno je arheološko i paleontološko nalazište kao i poučni primjer krških pojava. Pozornost javnosti na tu špilju prvi puta svraća 1889. Dragutin Gorjanović Kramberger.
Turistički uređen dio Veternice prikazuje geomorfološke fenomene koji se rijetko viđaju u klasičnim turističko uređenim špiljama: erozijski oblici zvani vrtložni lonci koji govore o nekadašnjem vodenom toku, pješčane dine zaostale od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice, donju čeljust izumrlog špiljskog medvjeda (Ursus speleus), fosilno blato, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile školjkaša iz roda Pecten, ježinaca Clypeaster na stropu, Kameni slap (saljev nastao cijeđenjem vode preko stijene i taloženjem sigovine) itd. Kako u cijeloj špilji, tako i u turističkom dijelu špilje hibernira ili provodi zimski san četrnaest vrsta šišmiša.
Špilja Veternica nalazi se u jugozapadnom dijelu Medvednice, iznad sela Gornji Stenjevec. Udaljena je nepunih devet kilometara od centra Zagreba.
Dobila je ime po struji vjetra koja se javlja na ulazu uslijed razlika u temperaturi zraka tijekom godine (stalna temperatura špilje je oko 10 Celzijevih stupnjeva).
Zagrebački speleolozi kontinuirano istražuju špilju i crtaju nacrte podzemnih hodnika još od pedesetih godina prošlog stoljeća.