Prema važećem Zakonu, zabranjeno je okupljanje i javni prosvjedi na Markovu trgu najmanje 100 metara od spomenutih institucija, što je osporio Ustavni sud ocjenjujući da se ta zabrana ne može opravdati ni interesom državne sigurnosti niti zaštitom prava i sloboda drugih.
Sukladno odluci Ustavnog suda, Vlada predlaže ukidanje te zabrane te omogućuje mirno okupljanje i javni prosvjed na deset metara od zgrada Vlade, Sabora i Ustavnog suda ograničavajući broj sudionika na do 1500.
Takvi bi se skupovi mogli održavati između 8 i 22 sata, a morali bi se najaviti najkasnije 48 sati prije održavanja.
Upravo je spomenuta ograničenja (vremensko i broj sudionika) Josip Salapić (HDZ) ocijenio apsurdnima te "gušenjem demokracije", ističući da ako se već postupa po odluci Ustavnog suda onda treba građanima dopustiti da mirno prosvjeduju bez ograničenja.
"Mogli ste osnovati i agenciju za prosvjede, a još samo fali da ste propisali koje poruke prosvjednici mogu imati na transparentima", poručio je, prozivajući Vladu da je svoj odnos prema prosvjedenicima pokazala uhićenjem poljoprivrednika koji su prosvjedovali zbog cijene mlijeka.
Protiv ograničenja, posebno vremenskog, bio je i Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti), koji neshvatljivim ocjenjuje da se sigurnosnim rizikom ne smatra okupljanje od 8 do 22 sata, dakle kada su na Markovu trgu i članovi Vlade i zastupnici i ustavni suci, a smatra tijekom noći.
Članovi Odbora iz vladajuće koalicije isticali su, pak, da se za razliku od bivše, HDZ-ove vlasti ne boje građana, te da im žele otvoriti Markov trg da javno izraze svoje stavove i mišljenja o radu glavnih državnih institucija.
"Zabrana je bila eklatantan dokaz nedemokratskog ponašanja bivše vlade koja se bojala svojih građana", rekao je Nenad Stazić (SDP). Predložio je, ipak, da se umjesto ograničenja broja sudionika okupljanja na 1500 odluka o tome koliko prosvjednika može doći na Markov trg prepusti policiji, odnosno njezinoj sigurnosnoj procjeni.
Marin Jurjević (SDP) upitao je Salapića misle li u HDZ-u da građani pate od amnezije, da se ne sjećaju da im je ta stranka zabranila okupljanje na Markovu trgu. "Sedam godine niste dali da itko pristupi trgu, a sada se usuđujete nama govoriti da ne znamo što je demokracija, a vi koji ste je suspendirali valjda znate", poručio je HDZ-ovom zastupniku.
Vladajuća većina u Odboru nije podržala prijedloge HDZ-a i Hrvatskih laburista da se izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika - nakon što je to učinjeno za zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnog suda - pravo na tzv. povlaštenu mirovinu ukine i predsjedniku države.
Većina (osam zastupnika iz SDP-a, HNS-a te SDSS-a nasuprot jednom zastupniku HDZ-a koji je glasao protiv takvog zaključka) Saboru je predložila da, sukladno stavu Vlade, ne prihvati Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine od 1. svibnja 2010. do 30. travnja 2011. s nadopunom izvješća za razdoblje od 1. svibnja do 31. prosinca 2011. godine.
Vlada je početkom travnja dala negativno mišljenje na spomenuta izvješća, ocjenjujući da Hinino Upravno vijeće nije učinilo potrebne aktivnosti i donijelo opći akt koji bi omogućio reorganizaciju i preustroj Hine, racionalizaciju obavljanja temeljne djelatnosti te financijsku konsolidaciju te javne ustanove koja iskazuje gubitke.
Predsjednik Upravnog vijeća Damir Boras među ostalim je naglasio kako Hina već dvije godine neuspješno od osnivača traži ozbiljan razgovor o položaju i radu nacionalne novinske agencije u suvremenim uvjetima.
"Hrvatska država mora odlučiti kakvu Hinu hoće imati. U sadašnjim uvjetima i u maloj Hrvatskoj tržišno Hina ne može opstati i mora hitno u restrukturiranje", rekao je.
Boras je naglasio i da je u Hini otkazan kolektivni ugovor koji je bio na snazi od 2004. do 2010., ali da je na snazi njegova produljena primjena koja, istaknuo je, u praksi znači da se ne može umanjiti ni jedno od materijalnih prava radnika u Hini gdje ti troškovi iznose gotovo 80 posto svih troškova. "Uravnoteženo poslovanje nije moguće bez smanjenja troškova rada", poručio je Boras.
Od članova Odbora u raspravi je sudjelovao samo Goran Beus Richembergh HNS) koji je rekao kako izvješće ne zaslužuje potporu jer u Hini nisu zaustavljeni negativni trendovi u financijskom poslovanju, upravljanju te međuljudskim odnosima. Nisu, dodao je, riješeni ni problemi trajne neekskluzivnosti Hine, slabe citiranosti te neuspješne komunikacije s osnivačem.