ZAGREB - Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će Vlada vrlo skoro predložiti precizan model rada javnih poduzeća od posebnog državnog interesa kroz statute tih društava.
"Naši motivi su potpuno čisti i transparentni i u skoro vrijeme ćemo predložiti precizan model u statutima tih društava, poučeni prijašnjim iskustvima, pa i onima u prvih sto dana ove Vlade, koja nisu bila najbolja", kazao je Milanović na sjednici Vlade. Vlada je, naime, odbila prijedlog Hrvatskih laburista da se uredbom ograniči korištenje sredstava u pravnim osobama od posebnog interesa za državu i lokalnu, odnosno područnu (regionalnu) samoupravu, a Milanović je najavio da će uskoro uslijediti Vladin prijedlog uređenja tog područja. Znamo da su javne tvrtke, poduzeća od posebnog državnog interesa, proteklih godina bile podložne neobičnim financijskim transakcijama. Mi tvrdimo da to tako ubuduće neće biti i pronaći ćemo pravne instrumente za to, rekao je Milanović i dodavši kako će se to pitanje urediti kroz statute tih poduzeća. Vlada je danas u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o prostornom uređenju kojima se ukida odredba po kojoj se zabranjivala kupoprodaja starih zgrada koje su već upisane u zemljišne knjige, a nisu imale uporabne dozvole. Izmjenama se zadržava i mogućnost nadzora Ministarstva nad izdavanjem lokacijskih dozvola. Premijer Milanović dao je punu podršku izmjenama. "Mora biti reda u prostoru, ali i reda za ulaganja", rekao je Milanović.
ZAGREB - Bivši predsjednik Stjepan Mesić izjavio je danas da ni u jednom trenutku nije sudjelovao u procesu odlučivanja o kupnji oklopnih vozila niti je na bilo koji način utjecao na povjerenstvo koje je donijelo odluku o kupnji vozila finske tvrtke Patria. Suočen sa, kako kaže u izjavi za javnost, sve brojnijim, nerijetko tendencioznim, jednostranim i neprofesionalnim izvještajima u kojima se njegovo ime spominje u sklopu istrage slučaja "Patria", Mesić ističe da ni u jednome trenutku nije operativno sudjelovao u procesu odlučivanja niti je ni na koji način utjecao ni na jednoga od sedmero članova državnog povjerenstva. "To ne znači kako nisam bio informiran o tome kako proces teče, dapače posjećivali su me predstavnici i jednog i drugoga ponuđača, u pravilu zajedno s ambasadorima svojih zemalja, i predstavljali mi, kao Vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, svoj proizvod. No, ponavljam, niti sam na koga utjecao pri donošenju konačne odluke, niti sam u tome sudjelovao", kaže Mesić. Stoga, kaže, s ogorčenjem odbacuje sve insinuacije koje bi javnost trebale navesti na zaključak kako je pod istragom, odnosno koje vještom manipulacijom tekstovima i fotografijama, kao i naslovima, sugeriraju da je osumnjičen za primanje mita. Tvrdi da su mu poznate pojedinosti o tome tko je, kada i kako takve medijske manipulacije dogovarao, ali ih, kaže, zbog stabilnosti države neće iznositi.
Smatra da u Hrvatskoj, na žalost, postoji dovoljan broj stvarnih afera, pa i onih koje zadiru visoko u vrh politike, te da nisu potrebne izmišljene poput navedene kojom ga se želi kompromitirati, "osim ako se time želi odvratiti pozornost od nečega drugoga".
ZAGREB - U sklopu javne akcije "MPO bez diskriminacije", Ženska mreža Hrvatske uručila je danas zahtjeve Vladi u kojima od Vlade traži da uskladi novi nacrt zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji s pozitivnim nacionalnim i međunarodnim dokumentima te da uputi u saborsku proceduru prijedlog koji neće biti diskriminativan prema ženama s obzirom na bračni status i spolnu orijentaciju. "Tražimo od Vlade da zaštiti žene od diskriminacije, da ispravi nepravdu koju je bivša Vlada nanijela ženama kada je usvojila diskriminativan zakon te tražimo da sve žene i svi parovi bez diskriminacije imaju pravo na medicinski potpomognutu oplodnju", istaknula je jedna od koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Sanja Juras koja je u ime Ženske mreže Hrvatske predala zahtjeve Vladi. U zahtjevima koje su predale Vladi ističe se, uz ostalo, da je bivša Vlada 2009. godine izradila, a Hrvatski sabor usvojio Zakon o medicinskoj oplodnji koji je sadržavao diskriminativne odredbe kojima se uskraćuje medicinska oplodnja ženama koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici te da se radi o zakonu koji "zadire u pitanju ravnopravnosti spolova jer se tiče i pitanja reproduktivnih prava žena i zabrane diskriminacije na temelju bračnog i obiteljskog statusa i spolne diskriminacije".
ŠIBENIK - Bivši hrvatski vojnik Božo Bačelić (42), optužen za ubojstvo dvoje staraca srpske nacionalnosti u Prokljanu u blizini Skradina 1995. sinoć je stigao u pritvor šibenskog zatvora nakon što ga je Njemačka izručila kako bi mu se ponovno sudilo za ratni zločin nad civilima.
Bivši pripadnik 113. šibenske brigade je uz policijsku pratnju sinoć oko 22 sata doveden u šibenski zatvoru u kojemu će ostati nekoliko dana, a potom će ga premjestiti u splitski zatvor jer je Vrhovni sud nadležnost nad njegovim slučajem prebacio splitskom Županijskom sudu.
Neslužbeno se doznaje da Bačelića u Šibeniku trebao biti ispitan ne samo o zločinu u Prokljanu nego i okolnostima likvidacije srpskih civila u selima Varivode i Gošići u kolovozu i rujnu 1995., budući da policija ima dokaze koji ga povezuju i s tim zločinima. Bačelić je optužen da je kao zapovjednik voda izviđačke satnije 113. brigade HV-s još trojicom ročnika, 11. kolovoza 1995., u akciji tzv. čišćenja terena mučki ubio, a potom i zapalio tijela starijih supružnika srpske nacionalnosti Nikole (76) i Milice (74) Damjanić, čija su tijela pronađena pored njihove obiteljske kuće u Prokljanu.
ZAGREB- Novi dvosveščani broj časopisa Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru "Croatica et slavica Iadertina VII, 2011." posvećen 80. obljetnici života profesora Mladena Dorkina objavilo je Sveučilište u Zadru. U prvom svesku časopisa Zvjezdana Rados piše o sveučilišnom profesoru Mladenu Dorkinu rođenu 30. prosinca 1931. u Preku na otoku Ugljanu. Od sedamdesetih godina prošloga stoljeća do danas Dorkin je, kako navodi objavio više od sedamdeset bibliografskih jedinica, a bavio različitim temama od lokalnih, zavičajnih, otočnih, čakavskih i zadarskih tema preko širih nacionalnih hrvatskih do tema iz susjednih književnosti. Časopis "Croatica et slavica Iadertina" izlazi dvaput godišnje, a referira se u Linguistics Abstracts i u CSU - Linguistics and Language Behavior Abstracts, San Diego (USA).
ZAGREB - Dani hrvatskog filma održat će se od 16. do 22. travnja u zagrebačkom Studentskom centru, a ove će godine u konkurenciji biti prikazano ukupno 110 filmova.
Selekcijska komisija u kojoj su bili Dean Šoša, Bruno Kragić i Ana Hušman u konkurenciju su uvrstili 22 igrana, 20 animiranih, 17 dokumentarnih, 18 eksperimentalnih, 16 glazbenih spotova i 17 namjenskih filmova, izvijestili su iz Studentskog centra. Kako ističu organizatori, glavni cilj Dana hrvatskog filma je prikupiti, prikazati i ocijeniti najbolje domaće filmove i audiovizualne proizvode te ih predstaviti široj javnosti, ali i predstaviti nove filmske autore, kojima je to nerijetko prvi zapaženiji izlazak u javnost. Uz glavni program konkurencije najavljen je i bogat popratni program.