ZAGREB - Predsjednik Vlade Zoran Milanović danas je uživo putem video prijenosa odgovarao na pitanja građana upućena vladi preko društvenih mreža i naglasio kako veće plaće hrvatskih građana ovise o gospodarskom rastu, ocijenio kako će do njega doći do kraja godine te poručio kako je nužno da Hrvatska prestane biti ovisna o ocjenama kreditnih agencija svaka tri mjeseca.
"To ovisi o gospodarskom rastu, a bez njega nema stabilnije kreditne pozicije. Ona ne znači puko zaduživanje radi potrošnje nego bolji rejting u kojem je manja premija rizika, da bi zemlja mogla ići u projekte. Kad počne rast, počet će rasti i plaće. Bez toga, nažalost nema, i to je zatvoreni krug iz kojeg Hrvatska mora izaći i prestati biti ovisna svaka tri mjeseca o ocjenama kreditnih agencija", rekao je Milanović i naglasio da je vladin rad usmjeren upravo prema gospodarskom rastu. "Vjerujem da će se do kraja godine vidjeti konkretni rezultati", rekao je.
Odgovarajući gotovo sat vremena na pitanja građana u povodu prvih sto dana rada Vlade, Milanović je najavio da će se do kraja godine krenuti s energetskim projektima, poput Plomina 3. "Kraj godine vrijeme je u kojem očekujemo konkretnije rezultate, ali ne u rastu plaća ili životnog standarda. To nije realno, to moramo sami sebi reći", kazao je. U jednom od opširnijih odgovora, vezanim uz državne ugovore s Vatikanom, Milanović je kazao kako su bili pretjerani napadi na Katoličku crkvu kod izrade proračuna za 2012. jer se, kazao je, Crkva prošle godine, u krizi, odrekla 50 milijuna od ukupno 300 milijuna koje dobiva iz proračuna. Naglasio je da će hrvatska vlada poštivati ugovor s Vatikanom. Napomenuo je također da je država Katoličkoj crkvi dužna naknadu imovine, a u rješavanju tog problema zadnjih desetak godina, kazao je, "nismo se baš makli s mjesta". Vladi je pristiglo više od tisuću pitanja građana, neka i iz inozemstva, od kojih je premijer odgovorio na četrdesetak, a stranica na kojima se mogao gledati video prijenos bile su vrlo posjećene te je sama veza putem interneta u više navrata "pucala".
ZAGREB - Nevladine udruge Documenta, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) i Centar za mirovne studije danas su na konferenciji za novinare ishitrenom ocijenile izjavu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da je bivši pripadnik specijalne policije Igor Beneta počinio samoubojstvo istaknuvši kako po njihovim saznanjima postoji niz ozbiljnih indicija koje upućuju na kontradikcije u objavljenom zaključku MUP-a te traže temeljitiju istragu cijelog slučaja.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić prošli tjedan je prije sjednice vlade izjavio da je završena interna istraga o Benetinoj smrti te da je konačan zaključak da je počinio samoubojstvo. Beneta je bio jedan od trojice bivših policijskih specijalaca optuženih za ratni zločin u selu Grubori kraj Knina u kojemu je nakon akcije "Oluja" ubijeno šestero srpskih civila. Lani u travnju njegovo je tijelo pronađeno obješeno u šumi na zadarskom području.
ZAGREB - Demokratski centar smatra da je koalicijska Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih 100 dana vladanja puno više obećala od onoga što je ostvarila, a njen rad obilježila je "bezidejnost i nesnalaženje ministara". "Čudotvorni gospodarski model u prvih sto dana nismo vidjeli, ali smo vidjeli puno starih političkih boljki poput lista ljudi koje treba 'uhljebiti', čak i bez ikakvih natječaja", ističe DC u današnjem priopćenju i ocjenjuje da je borba za utjecaj u Vladi u prvih 100 dana neprimjereno oštra i pokazuje nedostatak bilo kakve spremnosti za rješavanje konkretnih stvari. Navode kako su očekivali da će ministri čim uđu u svoje resore odmah početi vući konkretne korake, svjesni da Hrvatska više nema vremena. No, to se nije dogodilo. Uslijedilo je "upoznavanje sa stanjem" i brojni pokušaji, nesigurnost i oklijevanje, upozorava DC i dodaje da je slabljenje Vlade i pad njenog rejtinga tako brzo nakon izbora, po oporbu povoljna okolnost, ali zlokoban znak za oporavak Hrvatske.
RIJEKA - Izgradnja autoceste od Rijeke do Žute Lokve pitanje je prioriteta koje određuje vlada, a u tome što se ta cesta sada neće graditi ne vidim ništa sporno, rekao je danas obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi s najavom odgode izgradnje te autoceste. Premijer Zoran Milanović je naime u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu izjavio da taj projekt u ovom trenutku "nije prometno i financijski najrealniji". "Samo nas dovodi u neugodnu situaciju pred građanima južne Dalmacije, a posebno Dubrovnika. Prometno rješenje ceste do juga Hrvatske nedvojbeno je prioritet. Što se tiče sjevernog Jadrana, pred nama su dva mega izazova: riječka luka i riječka pruga, rekao je Milanović u Jutarnjem listu. Izgradnja autoceste Rijeka-Žuta Lokva bila je jedno od predizbornih obećanja tamošnjeg SDP-a. Vujić je današnjoj redovnoj konferenciji za novinare u vezi s tom autocestom rekao da je siguran da će se nastaviti raditi na dokumentaciji, modelima gradnje i financiranja.
ZAGREB - Zatočenike u Pakračkoj Poljani mučili su indukcijskim telefonima, kazao je jedan od preživjelih zarobljenika tog zatvora koji je uz troje hrvatskih branitelja na zagrebačkom Županijskom sudu danas svjedočio na suđenju Tomislavu Merčepu, optuženom za nezakonita uhićenja, mučenja i ubojstva civila sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja.
Stevan Brajenović, koji je svjedočio i na prošloj raspravi prekinutoj zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženog Merčepa, kazao je da je iz svoje čelije čuo karakterističan zvuk indukcijskih telefona, na koji su ljudi reagirali "jaucima i zapomaganjem". Ponovio je da je u Pakračku Poljanu doveden iz paviljona Zagrebačkog velesajma gdje su ga tri naoružana muškarca dovela u studenog 1991. Brajenović se prisjetio da mu je, osim premlaćivanja i zastrašivanja ljudi koji su se nazivali "merčepovcima", jedne noći u sobu "ispod vrata" puštan sumporni dioksid. No, ozbiljnija mučenja i premlaćivanja počela su kada je pokušao pobjeći kroz prozor jer je, kako je rekao, čuo razgovor dvojice stražara koji su ga planirali izvesti na dvorište i "ubiti s 32 metka".
Iako je iz medija kasnije doznao imena ljudi koji su ga zarobili Brajenović tijekom svjedočenja nije spomenuo Merčepa kojega se tereti da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a naredio uhićenje i mučenje 52 osobe te ubojstvo 43 civila. Merčepa je, međutim, kao ljubaznog i susretljivog čovjeka, spremnog pomoći, opisao predsjednik Kriznog štaba u Pakračkoj Poljani Slavko Gamauf, koji je od Merčepa tražio oslobađanje pakračkog liječnika Đorđa Gunjevića. Gamauf je kazao da ne zna da je u Pakračkoj Poljani bio ikakav zatvor, jer je Gunjević bio priveden u Društevni dom gdje, po njegovim riječima, nije bilo drugih zarobljenika.