Sto dana nakon dolaska na vlast Rajoyeve vlade desnog centra, nad Španjolsku su se nadvili tmasti oblaci nove najproblematičnije zemlje eurozone u koju se recesija vratila na velika vrata, u kojoj je socijalno beznađe sve veće, kao što galopirajućom brzinom raste i broj nezaposlenih.
"Nijedna vlada u prvih sto dana na vlasti nije napravila toliko stvari kao ova. Vjerojatno nas baš zato očekuje opći štrajk, ali bi bilo pogrešno misliti da se nije učinilo ništa", poručio je Rajoy u utorak s nuklearnog summita u Seulu.
Sutrašnji opći štrajk šesti je u Španjolskoj od ponovne uspostave sindikalnih sloboda 1977., a posljednji je održan 29. rujna 2010., dok su na vlasti bili socijalisti.
"To je pravedan odgovor na brutalnu reformu našeg tržišta rada", rekao je Ignacio Fernandez Toxo, glavni tajnik sindikata Comisiones Obreras (CCOO) koji je, zajedno sa sindikatom UGT, organizator štrajka.
Sindikati se protive reformi tržišta rada, koju je vlada usvojila 11. veljače kao sredstvo borbe protiv rekordne nezaposlenosti kojom je obuhvaćeno 22,85 radno sposobnog stanovništva. Oni tvrde da će se tom reformom stanje još dodatno pogoršati, jer vlada u 2012. predviđa ukidanje 630 tisuća radnih mjesta i povećanje nezaposlenosti na 23,4 posto.
Unatoč pozivu na opći štrajk, posljedice bi mogao ublažiti postignuti dogovor između sindikata i javnih službi o održavanju minimalne razine usluga, što bi u Madridu trebalo značiti da će prometovati 30 posto vlakova podzemne željeznice i gradskih autobusa. Toliko bi u ostatku zemlje trebalo prometivati i reginalnih vlakova, dok je međunarodni željeznički promet ograničen na 20 posto. I zračni će promet biti smanjen za najmanje 60 posto
Zdravstvene ustanove trebali bi raditi kao na blagdane, a škole i vrtići bit će otvoreni, iako su učenici i studenti pozvani da se pridruže štrajku.
Pred španjoolskom je vladom ostvarenje zadanog cilja - smanjenja proračunskog manjka na razinu od 5,3 posto BDP-a, nakon što je 2011. iznosio čak 8,51, otevši se svakom nadzoru.
Dosad je proračunskim rezovima osigurala 8,9 milijardi eura, a povećanjem poreza trebala bi namaknuti još 6,3 milijarde, no to je još uvijek "kap u moru" u odnosu na 50 milijardi eura, koliko će, po procjenama stručnjaka, biti nužno da bi se ovogodišnji cilj ostvario.
Zato je španjolska vlada pod budnim okom europskih partnera - financijsko stanje Španjolske bit će tema sastanka ministara financija eurozone u petak u Kopenhagenu, u isto vrijeme kad će španjolska vlada raspravljati o prijedlogu ovogodišnjeg proračuna.
Postoje i oni koji bez ustručavanja izražavaju skepsu prema mogućnostima Španjolske - glavni ekonomist CitiBanka Willem Buiter u izvješću je procijenio da će ta zemlja ove godine "vjerojatno" trebati program međunarodne pomoći tipa trojke (EU, Europska središnja banka, MMF), kakva je već dodijeljena Grčkoj i Portugalu.
"Španjolska bi ove godine vjerojatno trebala ući u program tipa trojka kao preduvjet za dobivanje veće potpore Europske središnje banke za španjolski dug i/ili španjolskim bankama", ocijenio je.
Ujedno je izrazio veliki pesimizam prema gospodarskoj perspektivi te zemlje, izrazivši uvjerenje da će pad španjolskog BDP-a 2012. iznositi 2,7 posto, a ne 1,7 posto, koliko spominje tamošnja vlada. "Malo je vjerojatno da će se ostvariti obećana razina proračunskog manjka od 5,3 posto BDP-a u 2012. i tri posto 2013.", ocjenjuje Buiter, naglašavajući kako bi se "restrukturiranje (španjolskog) duga moglo izbjeći jedino radikalnim potezima na proračunskom i strukturalnom području", što je vlada u svojih prvih sto dana propustila učiniti.