U prva tri mjeseca na istoku Hrvatske pale su samo 84 litre kiše po četvornome metru, što je nedovoljno za normalan razvoj ozimih usjeva, rekao je Lešić i dodao kako je, primjerice, u istom razdoblju prošle godine palo 92 litre, 2010. godine 193, a 2009. godine 149 litara kiše po četvornome metru.
"Zbog suše i nedostatka vlage, prijet opasnost da pšenica neće dovoljno nabusati, to jest stvoriti dovoljno vlati, te da poslije neće imati dovoljno klasova", kaže Lešić i dodaje kako su u ovom trenutku poželjne i male količine oborina kako bi se potaknulo djelovanje mineralnoga gnojiva koje je bačeno po poljima.
S obzirom na to da oborina nema niti ih se uskoro očekuje, Lešić ističe kako bi bilo najbolje za ratare da u vrijeme suše pšenicu prihrane mortonikom, koji se rastopa u vodi, prskalicom nanosi na list i tako omogućuje prihranu biljke.
"Velika većina naših ratara, nažalost, jesenas nije orala zemljište predviđeno za sjetvu pšenice, nego su ga samo pretanjurali, što je potpuno suprotno tradiciji obrade poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji, a takva se praksa pokazala i štetnom u sadašnjem trenutku", navodi i objašnjava kako se oranjem preokreće brazda koja tada može upiti i zadržati više vode i vlage.
Lešić također navodi kako je na području te županije počela proljetna sjetva šećerne repe kojoj suša ne smeta te se mogu očekivati dobri prinosi te kulture.
Na području Vukovarsko-srijemske županije, po podatcima županijskoga Upravnog odjela za poljoprivredu, jesenas je ozimim kulturama zasijano 39.430 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega najviše - 34.000 hektara pšenicom.