Hrvatski sabor je jučer raspravio godišnje izvješće o državnim potporama u 2010., koje je podnijela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a u kojem se zaključuje da "...i dalje dominira naslijeđeni sustav potpora kojima se selektivno podupiru sektori u teškoćama, na štetu onih koji generiraju proizvodnju robe i usluga visoke dodane vrijednosti ili pak razvoj novih oblika poduzetništva".
Analitičarka IJF-a Marina Kesner Škreb iznosi osam nalaza koji potvrđuju taj zaključak, a prvi se odnosi na već spomenuti rast državnih potpora u 2010.
I nadalje se, nastavlja, najviše novca ulaže u pojedine sektore - na poljoprivredu i ribarstvo odlazi 4 milijarde kuna, promet 1,5 milijardi, brodogradnju 1,2 milijarde i HRT 1,2 milijarde kuna.
Najviše se izdvaja za poljoprivredu - potpore kontinuirano rastu i 2010. su se udvostručile u odnosu na 2004., te su u tom razdoblju prosječno godišnje rasle čak 18,9 posto, treći je nalaz na koji upozorava Kesner Škreb.
Drugi sektor po iznosu primljenih potpora je promet, pri čemu analitičarka IJF-a napominje da se tu ne radi o ulaganjima u infrastrukturu, već o potporama poslovanju poduzeća koja ne mogu bez pomoći države opstati na tržištu. To su u prvom redu Hrvatske željeznice koje su 2010. dobile 850 milijuna kuna, te Croatia Airlines kojoj je dodijeljeno više od 280 milijuna i Jadrolinija s 300 milijuna kuna.
Peti nalaz odnosi se na horizontalne potpore "koje u 2010. opadaju i iznose svega 636 milijuna kuna, što je samo kap u moru u odnosu na ukupno 9,4 milijardi kuna koje su se 2010. uložile u podupiranje poduzeća". A upravo na tim potporama, ističe Kesner Škreb, trebala bi se zasnivati suvremena industrijska politika jer su one namijenjene svim poduzetnicima, a ne samo izabranim poduzećima ili sektorima (kao što su to sektorske potpore) i služe ispravljanju onih situacija gdje tržište zakazuje, te tako doprinose gospodarskom razvoju i jačanju konkurentnosti gospodarstva.
U šestom nalazu se upozorava na rast državnih jamstava s elementom potpora - veća su za 48,6 posto u 2010. u odnosu na 2009., a najvećim se dijelom koriste u brodogradnji.
Iako je 2010. izdano državnih jamstava u ukupnom iznosu od 9,6 milijardi kuna, prema metodologiji EU-a i Zakonu o državnim potporama samo se 1,7 milijardi kuna smatra državnom potporom, dok ostatak ne predstavlja potporu jer se odnosi na izgradnju cesta i autocesta, željezničke i lučke infrastrukture, bolnice, ulaganja u elektroprivredu, kapitalna ulaganja u vodoopskrbu, i sl.
Udio državnih potpora u BDP-u u Hrvatskoj je 2,4 puta veći od onog u EU27. Dok u EU27 na potpore 2010. odlazi 0,5 posto BDP-a, u Hrvatskoj je udio 1,2 posto BDP-a. "Prema izdvajanju za državne potpore bliže smo europskom rekorderu Mađarskoj koja izdvaja 1,9 posto BDP-a, nego li Estoniji koja u EU najmanje podupire svoje tvrtke sa samo 0,1 posto BDP-a, što je čak dvanaest puta manje nego li što to čini Hrvatska".
Hrvatska podupire sektorske gubitnike, a EU27 horizontalne pobjednike. Dok u Hrvatskoj horizontalne potpore u 2010. opadaju i čine 32 posto ukupnih potpora, u EU27 one prevladavaju i čine čak 85 posto. No zato je udio sektorskih potpora u Hrvatskoj 4,5 puta veći od onih u EU27, tj. 68 naspram 15 posto, osmi je nalaz iz osvrta IJF-a.
"Zaokret na području potpora nužno je napraviti prvenstveno u mentalnom sklopu svih hrvatskih građana u smjeru izgrađivanja stava da potpore moraju svim poduzećima pružati jednaku osnovu za poslovanje, a time i šansu za uspjeh, bez favoriziranja onih poduzeća koja nemaju izgleda na tržištu. Možda je s traktorima na cestama i mlijekom prolivenim u kanalizaciju ovakva promjena započela baš ovih dana", zaključuje Marina Kesner Škreb.