"U BiH su izdvajanja (za javnu upravu) razmjerno najviša u ovom dijelu svijeta i značajno viša nego u susjednim zemljama – Hrvatskoj i Srbiji. BiH izdvaja čak 13,1 posto svog BDP-a za plaće u javnom sektoru, a Hrvatska i Srbija deset posto i manje od toga", navodi se u izvještaju Centra za zastupanje građanskih interesa u BiH (CPI).
Dodaje se da je takvo stanje neodrživo i poziva na smanjivanje javne potrošnje. Analiza je pokazala da bi BiH uštedjela 750 milijuna maraka (oko 380 milijuna eura) godišnje ukoliko bi se izdvajanje za plaće u javnoj upravi ograničilo na 10 posto BDP-a. To podrazumijeva smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi, plaća i provođenje ušteda.
Istodobno u izvješću Svjetske banke se navodi da je u proteklih pet godina u BiH došlo do povećanja izdvajanja za plaće u javnom sektoru, s 11,1 posto BDP-a u 2006. na 13,1 posto u 2011. godini. U zemljama Europe se za plaće izdvaja značajno manje novca, od 5,6 posto u Makedoniji do 11,9 posto u Letoniji, navodi Glas Srpske.
Prema istraživanju bosanskohercegovačkog Centra za istraživanja i studije (GEA) ni u jednoj zemlji EU-a parlamentarci nemaju plaće tri puta veće od prosjeka, dok su u BiH veće od šest prosječnih plaća. U Norveškoj i Belgiji političari na najvišim pozicijama imaju jednu i pol prosječnu plaću, a u Njemačkoj i Letoniji njihove plaće dvostruko su više od nacionalnog prosjeka. S dvije i pol prosječne plaće zastupnici u Sloveniji su za nekoliko postotaka iznad europskog prosjeka.